Pojedine parcele, koje su ove sezone trebalo da budu pod “žutim” zlatom, ostale su prazne, jer su prema riječima proizvođača u Semberiji majske kiše prolongirale sadnju, a kada se vrijeme konačno ukazalo, dobar dio rasada je propao u plastenicima.
Zlatinko Stevanović iz bijeljinskog sela Donji Zagoni kaže da u posljednjih 15 godina koliko se bavi ovom proizvodnjom nije bilo teže.
– Rasada je počela da cvjeta još u plastenicima u kojima je bila dugo zbog kiše. Kada smo je iznijeli na njivu, udarila je suša i biljka je zabetonirana – kaže Stevanović koji duvan uzgaja na sedam hektara.
U najboljem slučaju prinosi će biti prepolovljeni, kaže Stevanović i dodaje da na 20 dunuma nije ni iznio rasadu na njivu.
– Odustaju ljudi od ove proizvodnje, ali mi koji smo uzeli zemlju u zakup i uložili u mehanizaciju ne možemo izaći, nemamo gdje. Puno je posla do berbe, a svi jedva čekamo da se osuši list i da podvučemo crtu – rekao je Stevanović.
I tehnolog u bijeljinskom “Duvanu” Milenko Todorović rekao je da je ovo teška godina jer su njihovi kooperanti kasnili u samom početku s obzirom da je zemlja bila puna vode.
– Imamo ugovor sa kooperantima koji sade duvan na 200 hektara. Plašimo se i kakvo će tržište biti ove godine, jer će kvalitet biti znatno slabiji, a prinos i do 40 odsto manji od očekivanog – kazao je Todorović.
Prema njegovim riječima, stagnacija u ovoj proizvodnji je, zbog mnoštva problema, evidentna, a nadu ulijeva bolja otkupna cijena.
– Lani je bila otkupna cijena 3,6 KM, a ove godine je 4,7 maraka po kilogramu. Osim toga, one koji imaju više od 150 kilograma nagrađujemo sa 30 feninga podsticaja – rekao je Todorović.
Situacija nije bolja ni u Ljubinju koje je oduvijek bilo poznato kao poljoprivredni kraj. Vrijedni Hercegovci obrađuju gotovo svaki pedalj zemlje, ali u posljednje vrijeme sve je manje zasada pod duvanom.
Za Mirjanu Pecelj, koja sa suprugom nakon što su ostali bez posla proizvodi duvan, najveći problem je to što nemaju siguran otkup.
– Poljoprivreda je rizična grana, moramo da sačekamo da nam dođe nakupac, cijenu ne diktiramo, a prinosi variraju od godine do godine. Nemamo siguran plasman, ali borimo se – rekla je Peceljeva.
Podsjeća da se duvan u Ljubinju zbog povoljne klime uzgajao vijekovima i bio je glavni izvor prihoda za tamošnje stanovništvo, dok je danas sve manje onih koji “žive” od duvana.
Mirjana Pecelj ističe da je duvan sunčana biljka kojoj kišni maj i jun nisu išli naruku.
– Ovo što je ostalo solidnog je kvaliteta, a ono što je bilo bolesno, već smo počupali – kazala je Peceljeva, piše Glas Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu