Rekli su ovo iz „Vodovoda“ za Srpskainfo i dodali da je Uprava donijela odluku o prekidu naplate mjesečne naknade za mjerno mjesto, počevši od marta 2022. godine.
– Odluku Ustavnog suda o ukidanju mjesečne naknade za mjerno mjesto „Vodovod“ Banjaluka primio je 8. marta 2022. godine od Kabineta predsjednika Skupštine grada Banjaluka. Shodno tome, Odluka Ustavnog suda Republike Srpske kojom je ova naknada za održavanje mjernog mjesta proglašena neustavnom i nezakonitom objavljena je 3. marta 2022. godine odlukom Ustavnog suda Republike Srpske – potvrdili su iz Vodovoda.
Ističu da Vodovod ima obavezu da u skladu sa važećim zakonima i propisima obavlja redovnu kontrolu, održavanje, servisiranje i zamjenu vodomjera u propisanom zakonskom roku, što čini veliko finansijsko opterećenje i upućuje na neophodnost naplaćivanja naknade za mjerno mjesto.
– Veoma važan aspekt efikasnog upravljanja vodovodnim sistemom su mjerenja. Ona se odnose na proizvodnju vode u proizvodnim pogonima, na kontrolu pritisaka i količine vode u raznim tačkama na sistemu i, kao najvažnije, na mjerenje utrošene vode na mjernom mjestu kod korisnika usluga – istakli su iz Vodovoda.
Prema njihovim riječima, zbog važnosti tačnosti mjerenja utrošene vode, kako za korisnika tako i za isporučioca usluge, zakonom je regulisano i redovno servisiranje vodomjera na svakih tri do pet godina, zavisno od mjernog profila.
– Troškovi ispitivanja i servisiranja vodomjera i radio modula godišnje iznose blizu 950.000 KM. Takođe, u naknadu za mjerno mjesto spada i održavanje vodomjernog okna. Ukidanjem mjesečne naknade za mjerno mjesto značajno će biti otežano poslovanje Vodovoda Banjaluka u narednom periodu – poručili su oni.
Potvrdili su da su prihodi od fakturisane naknade za mjerno mjesto na godišnjem nivou iznosili su oko 1.100.000 KM.
Ističu da su potrošači, u skladu s Odlukom o javnom vodovodu i javnoj kanalizaciji, dužni da održavaju vodomjerno okno u higijenski ispravnom stanju.
– Međutim, često se dešava da potrošači nemaju sredstava pomoću kojih bi rješavali dosta česte situacije kao što je ispumpavanje vode iz vodomjernog okna. U tim situacijama Vodovod sam uklanja nepravilnosti – kazali su iz ovog preduzeća.
Kako kažu, u njihovom sistemu postoji oko 5.000 potrošača koji povremeno troše vodu, što se odnosi na kategortije potrošača koji žive i rade u inostranstvu i samo povremeno dolaze i troše vodu, a njihovi vodomjeri zahtjevaju održavanje, a naknada za merjno mjesto pokriva i ovu vrstu troška za Vodovod.
Zaključkom Skupštine grada Banjaluka nakanada za održavanje mjernog mjesta za sve kategorije potrošača koja se naplaćivala na osnovu profila vodomjera potrošača i iznosila je u rasponu od 1,20 do 10 KM.
Podsjećamo, za kategoriju potrošača stanovništvo koja čini skoro 90 odsto svih potrošača, naknada je iznosila 1,40 KM. Ovaj zaključak bio je u primjeni od 1. marta 2019. godine.
– Napominjemo da je Vodovod Banjaluka bio jedan od posljednjih vodovoda ne samo u regionu, već i u BiH koji je uveo ovu naknadu. Takođe je i bila jedna od najjeftinijh – ističu iz Vodovoda.
Odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša rekao je za Srpskainfo da odredba kojom je bilo propisano plaćanje mjesečne naknade za mjerno mjesto ne postoji u pravnom poretku Banjaluke i Republike Srpske od tog datuma.
– Mislim da se ovdje apsolutno ne može i ne smije izbjeći pitanje odgovornosti prošlog saziva Skupštine Grada i Gradske uprave koji su ovu neustavnu i nezakonitu naknadu uveli, a na prijedlog prethodnog rukovodstva Vodovoda. Svi oni moraju položiti račune zbog ovoga – istkao je Grmuša.
Pojašnjava da je zakonom o Ustavnom sudu Republike Srpske propisano da „kada Sud utvrdi da drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom njegove odredbe koje nisu u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, prestaju da važe danom objavljivanja odluke Suda“.
– Dakle, Ustavni sud je nadležan za odlučivanje o ustavnosti i neustavnosti, odnosno zakonitosti i nezakonitosti, a on je u ovom slučaju već odlučio. Prema tome, nemaju više šta o tom pitanju da odlučuju ni Skupština Grada Banjaluka, niti Vodovod, njihovo je samo da primjene odluku Ustavnog suda – naglašava Grmuša.
Dodaje da je ovim zakonom propisano da se odluke Ustavnog suda objavljuju u “Službenom glasniku Republike Srpske”, kao i na način na koji je objavljen opšti akt povodom kojeg je odluka donesena.
– Građani više nemaju obavezu da plaćaju ovaj namet. Oni imaju pravo i da odgovarajućim tužbama prema Vodovodu zahtjevaju da im se vrati nazad ukupan iznos koji je plaćan po ovom nelegalnom osnovu, a na šta sam upozoravao još od 2019. godine – kazao je Grmuša.
Dodaje da na ove iste neustavnosti sad upozoravam lokalne vlasti u Prijedoru da ukinu neustavnu i nezakonitu naknadu.
Kako je ocjenio Vodovod će sigurno pretrpiti značajnu materijalnu štetu.
– Moram istaći da se ponovo vraćamo nazad na pitanje načina preuzimanja vodovodne mreže od Centra za razvoj i unapređenje sela. Prema izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, za vrijeme upravljanja seoskim vodovodima od strane Centra za razvoj i unapređenje sela načinjen je čitav niz propusta – precizirao je Grmuša.
Kako kaže to je za posljedicu imalo ozbiljne finansijske negativne efekte i loše stanje distributivne mreže.
Svi ti problemi su samo prebačeni Vodovodu koji od tog trenutka ne uspijeva ozbiljno da razriješi stvari.
– Naglašavam da se sve svodi na loše i nedomaćinsko višegodišnje upravljanje javnim sistemima u najvećem gradu Srpske, da su te sisteme prečesto vodili nestručni, nesposobni i etički upitni kadrovi, a sve cehove takvog stanja su plaćali građani – rekao je Grmuša.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu