Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić objašnjava da su ovo kratkoročne promjene koje se dešavaju na tržištu nafte.
-Oni koji se bave prometom nafte i naftnih derivata po zakonu dužni su da prate te promjene cijena dok ostali proizvođači to ne mogu da rade, jer bi faktički svaki dan trebalo samo da prave nove kalkulacije. Gorivo je samo jedan od elemenata koji utiču na cijene, tu su i nedostatak radne snage, nedostatak domaćih proizvoda, električna energija, a diktira ih i tražnja – rekao je on.
Ekonomista Milenko Stanić istakao je da bi domaća proizvodnja morala značajno da se poveća.
-Da manje zavisimo o uvozu proizvoda hrane, samim tim bi domaće ekonomske politike mogle značajnije da kreiraju i utiču na niži nivo cijena hrane – naveo je Stanić.
Do nižih cijena na tržištu hrane, moglo bi se doći ograničavanjem marži na osnovne namirnice, za šta se zalažu udruženja potrošača, ali još nije definisana gornja granica do koje cijene mogu da rastu.
Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja podvlači da bi neke osnovne namirnice kao što su ulje, brašno, šećer i mlijeko trebale da budu pod strogom kontrolom. Međutim, problem je u nekontrolisanom rastu cijena.
-Kod nas nema političke volje jer svaki rast cijena puni budžet i to se enormno budžet puni u odnosu na sve ostalo iako se proizvodnja ne povećava, ali budžet se puni samo zbog rasta cijena – istakla je ona.
Ekonomista Igor Gavran, konstatuje da u BiH ne postoji nikakva regulativa niti aktivne mjere vlasti kojima bi se djelovalo na cijene.
-U smislu da se na neki način prinude oni čiji su troškovi pali da te manje troškove prenesu i na cijene odnosno da se samim tim smanjuju troškovi života – rekao je Gavran. Istovremeno, podsjeća na propale pokušaje ukidanja akciza na gorivo u BiH, piše BN TV.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu