Politički nepomirljivo podijeljena između protestanata i katolika od početaka engleske dominacije nad Irskom u XVI vijeku u epohi kraljice Elizabete I, tzv. plantažiranja Ulstera-prodaje i podijele plodne irske zemlja engleskim i škotskim veleposjednicima, preko naseljavanja protestantima mahom iz Škotske i vjerskih sukoba sa starosjediocima-katolicima u XVII vijeku, irskog rata za nezavisnost 1920-tih i nastajanja Slobodne irske država i Sjeverne Irske, do sukoba tokom druge polovine dvadesetog vijeka, poznatijih kao nevolje.
Napomena: Termin troubles – nevolje, korišten u opisu irskih revolucionarnih dešavanja početkom dvadesetog vijeka se koristi i u opisu tridesetogodišnjeg nasilja u Sjevernoj Irskoj nakon 1960-tih – neregulanom ratu iliti ratu niskog inteziteta koji je okončan mirovnim Sporazumom na Veliki petak 1998. godine.
Tokom sukoba unionista i lojalista – mahom protestanata iz Ulstera okrenutih prema Londonu i Ujedinjenom kraljevstvu, i irskih nacionalista i republikanaca – većinom katolika opijenih snovima o irskom ujedinjenju, poginulo je 3.500 ljudi – više od polovine civila.
Protestanti i katolici su bili glavni vinovnici sukoba, ali je pozadina ipak bila više politička i nacionalistička, a krajnji cilj državno – pravni status Sjeverne Irske.
Belfastski mirovni sporazum – God frajdej agriment, iliti Sporazum na Veliki petak je postignut uz posredovanje Vašingtona u aprilu 1998. godine, a potpisale su ga Britanska vlada iz Londona, Irska vlada iz Dablina i četiri najveće političke stranke Sjeverne Irske: Šin Fejn, Ulster unionistička partija, Socijaldemokratska i laburistička stranka i Alijansa, dok je od velikih stranaka samo Demokratska unionistička partija bila suzdržana.
Sporazumom je potvrđeno da Sjeverna Irska ostaje dio Ujedinjenog kraljevstva, ali je i potvrđeno da Irska može biti ujedinjena ako većina stanovnika u Sjevernoj Irskoj i Republici Irskoj to podrži na referendum. S tim da samo državni sekretar za Sjevernu Irsku britanske vlade u Londonu može raspisati referendum o ponovnom ujedinjenju Irske.
Najveći dio sporazuma je implementiran ali paravojne grupe, iako razoružane još uvijek postoje. Okvirom političkog rješenja tenzije su ublažene, nasilje je u velikoj mjeri prestalo, ali je društvena interakcija glavnih vjerskih zajednica ostala ograničena, što desetine tzv. zidova mira koji odvajaju protestantske i katoličke kvartove Belfasta i drugih gradova širom Sjeverne Irske, to i potvrđuju.
Napomena: Mirovne linije iliti zidovi mira su niz razdvojenih barijera visine 5 do 6 metara, napravljene od betona, žice, cigle, čelika ili u kombinaciji, neki sa kapijama koje se zatvaraju noću, dužine od nekoliko stotina metara do pet kilometara, i ukupne dužine oko 34 kilometra.
Ne zna se pouzdano ko je ove barijere nazvao zidovima mira jer njihova svrha svakako nije bila slavljenje, već održavanje mira, i mada oslikani živopisnim strit-atr muralima privlače pažnju turista koji ih ispisuju porukama mira i nade, treba imati na umu da se kapije ovih zidova svake noći zatvaraju i zaključavaju, i da Sjeverna Irska trideset pet godina nakon rušenja Berlinskog zida još uvijek ima svoje zidove.
Nedavnom obilježavanju dvadesetpete godišnjice sporazuma na Kraljičinom univerzitetu u Belfastu prisustvovali su: bivši američki predsjednik, nekoliko bivših i sadašnji britanski premijer, članovi kraljevske porodici, lideri Evropske unije i lideri pet najvećih političkih stranaka u Sjevernoj Irskoj.
Bivši američki predsjednik Bil Klinton se založio za obnovu funkcionisanja sporazuma izjavivši kako očekuje da barijere za ponovno formiranje vlade budu uskoro klonjene.
Lider Alijanse – treće po snazi partije u Sjevernoj Irskoj, Naomi Long, je poručila da se ne može dozvoliti da sporazum na Veliki petak uvene na lozi jer bi to bila smrt od hiljadu rezova.
Nekadašnji lider Šin Fejna, Geri Adams, je rekao da su otvoreni za reformske pozive Alijanse ali tek nakon što DUP okonča bojkot Stormonta, da pravi problemi leže u Londonu jer ova torijevska vlada nema pravog ulaganja, ni u ovaj proces ni u Sporazum na Veliki petak, dodavši, da se ne može odustati od DUP i da je prvi korak normalizacije odnosa, vraćanje institucija na svoje mjesto.
Lideri najveće partije lojalista u Sjevernoj Irskoj nisu prisustvovali obilježavanju godišnjice sporazuma što i nije bilo iznenađenje, s obzirom da ga nacionalnom referendumu koji je uslijedio nakon njega DUP i skoro 29 odsto birača Sjeverne Irske nisu ni prihvatili, i da su uz nagovor Londona tek 2007. godine pristali na saradnju sa Šin Fejnom.
Bregzit se, kao i u Škotskoj, desio mimo volje većina stanovnika Sjeverne Irske.
Britanski analitičari i pojedini političari kao što su na primjer bivsi britanski i irski premijeri T. Bler, T. Varadakar, B. Ahern, ocjenjuju Bregzit kao najozbiljniju prijetnju mirovnom procesu koji je ugrozivši provođenje prekogranične saradnje između Sjeverne Irske i Republike Irske u više od 140 oblasti (uključujući zdravstvene usluge, energetsku infrastrukturu i policiju), oživio i snove irskih nacionalista o ujedinjenju Irske, dovodeći tako u pitanje ne samo Sporazum na Veliki petak nego i budućnost Ujedinjenog kraljevstva.
Najnoviji nesporazumi su nastali prošle godine kada je Demokratska unionistička partija – DUP u znak protesta protiv pravila usaglašenih nakon Bregzita, između Londona i Brisela, blokirala izvršnu vlast u Stormontu jer Protokol o Sjevernoj Irskoj više olakšava trgovinu sa Republikom Irskom, nego sa Ujedinjenim kraljevstvom, a granične provjere na Irskom moru su doživljene kao izdaja i udaljavanje od Londona.
Veliko nezadovoljstvo, neredi i nasilje izazvani u aprilu 2021. godine u Belfastu, koji su podsjetili na nevolje iz bliske prošlosti, bili su jasna poruke upozorenja. London i Brisel pokušavaju pronaći zadovoljavajuće rješenje ali im za sada to ne polazi za rukom, a ni novom dogovoru nazvanom dvije trake iliti Vindzorski okvir britanskog premijera Rišija Sunaka se ne daju velike šanse.
S toga se u diplomatskim krugovima pominje ponuda Vestminstera od milijardu funti za jačanje javnih službi u Sjevernoj Irskoj, ukoliko se rad vlade u Stormontu obnovio do kraja godine što ne bi bilo prvi, već treći put u poslednjih sedam godina. Prva milijarda funti bonusa stigla je 2017. godine za podršku manjinskoj vladi Tereze Mej, druga, za oživljavanje vlasti u Stormontu 2020. godine, ali ne treba zaboraviti ni svakako najveći bonus od 51 milijardu funti tokom deset godina, koji je stigao nakon pristanka DUP na saradnju sa Šin Fejnom 2007. godine.
Međutim, razlozi blokade se mogu pronaći i na drugim stranama, a prije svega u rezultatima parlamentarnih izbora iz maja 2022 godine i Šin Fejnovog osvajanja najvišeg broja poslanika u parlamentu prema kojim bi katolici po prvi put dobili mjesto Prvog ministra u Stormontu, ili u rezultatima popisa stanovništva iz 2021. prema kojim je katolika po prvi put više od protestanata u omjeru 46:44 odsto, ili možda u gubitku dostupnosti izdašnim socijalnim fondovima EU.
Napomena: Evropska unija je Sjevernoj Irskoj za programe izgradnje mira i pomirenja od 1995. obezbijedila više od 1,5 milijardu evra.
Mada snovi o irskom ujedinjenju nisu nikada bili ni utihnuli, po mišljenju mnogih na ostrvu Bregzit je te snove oživio, podstakao i dodatno osnažio.
Tako je Irska vlada iz Dablina saopštenjem iz 2021. godine poručila da zbog tenzija izazvanim Bregzitom, referendum o ujedinjenju Irske ne bi trebalo održati za još najmanje pet godina dok je sa konferencije – Irska budućnost organizovane prošle jeseni u Dablinu, kojoj su prisustvovale desetine irskih političara iz vladajućih opozicionih stranaka i oko 5.000 ljudi, lider Šin Fejna, Meri Lou Mekdonald, poručila da zajedno gledaju na Irsku izvan podjele, da ponovo zamišljaju budućnost zemlje, da razgovaraju o idejama za ujedinjene Irske, i da je vrijeme za novu uniju Irske.
Mada analitičari cijene da izborni rezultati Šin Fejna u Sjevernoj Irskoj i Republici Irskoj ukazuju da su Irci sve bliži ostvarenju svog vjekovnog sna o ujedinjenju, ankete pokazuju da za irsko ujedinjenje još uvijek nema dovoljne podrške u Sjevernoj Irskoj i da se to neće uskoro desiti.
Tradicionalni irski blagoslov upozorava Irce da trebaju znati gdje su bili, kuda idu i kada su otišli predaleko.
(MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu