Ovo udruženje ima oko 30 aktivnih članica. Jedna od njih je i Danijela Predojević (42), koja učestvuje u folklornoj sekciji „Vretena“, veze, plete, ali najviše voli da proizvodi domaću hranu. Predojevićeva za Srpskainfo priča da povrće uzgaja u plastenicima na površini oko 300 metara kvadratnih.
– Najviše proizvodim papriku i paradajz, koje nosim na razne manifestacije na kojima učestvuje naše udruženje. Proizvodim i domaći sir. Najponosnija sam na svoj ajvar, jer ko god ga kupi ponovo dolazi po još. Planiram da ga brendiram – priča ona.
Predojevićeva, koja je majka dva sina, ističe da u proizvodnji ne koristi ni kap hemijskih proizvoda za zaštitu, te da je zato sigurna da nudi zdravu hranu.
– Velika je prednost kada u današnje vrijeme možete proizvesti zdravu hranu. U svojim plastenicima uživam. To je sve mojih ruku djelo, od samog rasada do ploda, i ponosna sam kada svoj proizvod mogu ponuditi majkama koje ne mogu proizvesti domaće proizvode za svoju djecu – kaže ona.
Članice „Vretena“ predstavile su se i na etno izložni „Zlatne ruke Potkozarja“ u Prijedoru. Predojevićeva priča da su ljetnje manifestacije na otvorenom idealna prilika za domaće proizvođače da ponude svoje proizvode, ali i za kupce koji žele da kupe domaće. Navodi da sezonski radi u jednoj fabrici, pa je zarada od poljoprivrede dobrodošla.
– Prodati se može, cijene nisu realne na tržištu i bilo bi dobro da ima više manifestacija za domaće proizvođače. Samo od poljoprivrede je jako teško živjeti, ali danas je 21. vijek i veliki broj žena sa sela voze, informisane su i glupo je reći da neko nešto ne može zato što živi na selu. Imate internet, vozačku, volju, i možete uspjeti – ističe ona.
Dodaje da zajedno sa ostalim ženama iz „Vretena“ posjećuje razne seminare na kojima se obučavaju i za pisanje projekata.
– Želimo svojim primjerom da osnažimo žene na selu. Žena ne selu nije paćenica, ona treba da uzme život u svoje ruke i bori se za sebe i svoju porodicu i stvari okrene u svoju korist. Nema kukanja – zaključuje uz osmjeh ova mlada žena.
Članica „Vretena“ je i Milka Došenović, koja plete, veze i ukrašava predmete dekupaž tehnikom.
– Naučila sam da vezem prije nego da pišem. Godinama se to usavršilo pa vezem nošnje za djecu iz udruženja i kada neko nešto naruči. Uz rad s papirom se opuštam, a ponešto prodam preko interneta. Ova korona nas je usporila i nismo se puno družili, ali mnogo nam znači druženje u udruženju – kaže Došenovićeva.
Predsjednica Udruženje žena „Vreteno“ Gordana Trkulja priča da je ono osnovano 2004. u saradnji s nevladinim organizacijama, a nakon povratka u ovo mjesto, koje je u blizini granice s Federacijom BiH.
– Članice imaju od šest do 60 godina. Imamo u društvenom domu prostoriju, a i na stadionu veći prostor koji je u izgradnji. Bavimo se rukotvorinama, pletemo, vezemo, pravimo nošnje, vezemo peškire i usput proizvodimo i domaću hranu. Posjedujemo mašinu za cijeđenje soka koju smo prije dvije godine obezbijedile uz pomoć Poljoprivrednog klastera i opštine. Prošle godine smo baš imale posla na cijeđenju soka, a šest članica je sebi zaradilo platu – kaže Trkulja.
Dodaje da će ove godine sokove praviti od jabuka, aronije, kupina i malina, koje su rodile u njihovom kraju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu