Svi smo svjedoci da u posljednje vrijeme kupujemo hranu, dakle osnovne životne namirnice, voće i povrće po višim cijenama. To je zvanično zabilježio i Zavod za statistiku RS, koji ima posljednje podatke za cijene u januaru.
U odnosu na decembar prošle godine, voće je skuplje za 3,8 odsto, riba 3,2 odsto, povrće 2,7 odsto, mlijeko i mliječni proizvodi, te ulje i masnoće za 1,6 odsto.
Proizvodi
Primjera radi, prosječna cijena litra ulja u Srpskoj je bila 2,28 KM u decembru, a u januaru 2,32 KM. Kilogram svježe pastrmke u decembru je u prosjeku koštao 9,66, a u januaru 9,74 KM. Junetina s kostima je bila 8,29 KM, a u januaru 8,56 KM. Kupus je poskupio u prosjeku za 14 feninga po kilogramu, pa je u januaru koštao 0,67 KM.
Banane su u prosjeku skuplje za čak 13 feninga po kilogramu i u januaru je prosječna cijena bila 2,08 KM. Skuplje su i jabuke za oko osam feninga i u prvom mjesecu su koštale 1,61 KM.
Prosječna cjena brašna skuplja je za dva feninga po koligramu i u januaru je koštalo 1,28 KM, dok je hljeb poskupio za jedan fening, pa je njegova prosječna cijena po kilogramu bila 2,17 KM.
Statistika kaže da je prosječna cijena benzina u januaru bila skuplja za četiri feninga po litri, a dizela za šest.
Trgovačka navika
Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača Don Prijedor, kaže da su naši trgovci povećali cijene odmah nakon poskupljenja nafte na svjetskom tržištu.
– Poznato je da odmah poslije skoka cijena nafte kod nas dođe do lančanog poskupljenja proizvoda i usluga. Evo, kao što svi vidimo i osjetimo na našim novčanicima, to se i sada desilo – kaže Marićeva.
Ističe da se nikada nije desilo da trgovci snize cijene proizvoda zbog pada cijena goriva, a da su možda samo jednom u posljednje vrijeme prevoznici pojefitinili karte za prevoz.
Podsjeća da tako u RS hrana nije pojeftinila kada je prošle godine u toku vanrednog stanja bila ograničena marža na gorivo, koje je tada koštalo oko 1,50 do 1.60 KM.
– Inače, članovi udruženja za zaštitu potrošača smatraju da i sada cijena goriva nije trebala ići toliko. Raste svake sedmice za nekoliko feninga – navodi Marićeva.
Ona smatra da je pred nama godina koja će sigurno biti teža od prošle, napominjući da plate stagniraju.
– Ako dođe do poskupljenja komunalija, onda ćemo ući u jednu kriznu godinu. Biće pogođeni pogotovo naši najsiromašniji sugrađani, među kojima ima najviše penzionera – ističe Murićeva.
Ministarstvo
Ministarstvo trgovine i turizma RS prati posebno cijene osnovnih životnih namirnica čija je marža regulisana Uredbom. Tako je Odjeljenje za cijene, kako kažu, posebno fokusirano na praćenje cijena namirnica iz tog obuhvata. Kažu da je u januaru zabilježen rast cijena povrća koje nije sezonskog karaktera, brašna i ulja.
– Do rasta cijena brašna, ulja i šećera došlo je još krajem prošle godine, a razlog njihovog rasta je rast berzanskih cijena pšenice, suncokreta i šećera na svjetskom tržištu zbog lošijih prinosa – objašnjavaju u Ministarstvu.
Napominju kako trgovci i proizvođači na teritoriji RS formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uslovima tržišta, osim za proizvode sadržane u Uredbi o ograničavanju marži u prometu robe, kojom su obuhvaćeni proizvodi koji spadaju u osnovne životne namirnice (so, životinjska mast, suncokretovo ulje i biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i za bebe i lijekovi).
– Na prodajnu cijenu svake robe utiče nabavna cijena (koja se sastoji od fakturne cijene proizvođača, odnosno dobavljača uvećane za zavisne troškove) i marža, koju svaki trgovac zaračunava na nabavnu cijenu – podsećaju u Ministarstvu.
Poremećaji na tržištu
Ističu da tržišna inspekcija, u svom redovnom inspekcijskom nadzoru, između ostalog, kontroliše trgovce o poštovanju Uredbe o ograničavanju marže u prometu robe pri formiranju cijena u veleprodaji i maloprodaji.
Kažu da će donositi i sprovoditi mjere u skladu s nadležnostima u slučaju poremećaja na tržištu.
Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka, kaže da je hrana u Srpskoj najvjerovatnije poskupila zbog povećanja cijene nafte.
– Kratak je period da bi se dali tačni razlozi. Trebalo bi sačekati bar pola godine za kvalitetnu analizu stanja na tržištu kako se ne bi davale šture i paušalne ocjene – zaključio je Račić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu