Društvo

Učiteljica iz Banjaluke među najboljim nastavnicima na svijetu: Žana Butulija otkriva tajnu uspjeha u radu s djecom

Učitelji su unutar učionice čarobnjaci koji zaista treba da pomognu djeci. Nismo mi tu da im samo predajemo iz udžbenika, već da uz udžbenike budu i mali istraživači, koji će proširiti svoja znanja.

žana butulija nastavnica
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ovo su riječi učiteljice Žane Butulije, koja se ove godine nalazi među najboljim nastavnicima na svijetu po izboru organizacije „AKS Global Education Award“.

Ova organizacija svake godine bira i nagrađuje nastavnike širom svijeta, a u nominacijama učestvuju nastavnici iz 120 zemalja.

Nagrade

Žana Butulija, magistar razredne nastave, učiteljica je u banjalučkoj Osnovnoj školi „Georgi Stojkov Rakovski“. Uči učenike petog razreda u odjeljenju od 25 đaka, a u prosvjeti je zaposlena 12. godinu.

Mrs žana Butulija
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Žani ovo nije prva nagrada. Pošle godine u oktobru dobila je priznanje “Najbolji nastavnik bivše Jugoslavije”, nominovana za najinovativnijeg učitelja u BiH u organizaciji “Step baj Step”. Na nekoliko sajmova obrazovanja se predstavila sa svojim projektima i za šta je nagrađena. Sa ponosom ističe Svetosavsku nagradu, koju je dobila u januaru ove godine, a početkom novembra biće dodjela nagrade u Nju Delhiju, u Indiji, najboljim nastavnicima na svijetu.

FOTO:
FOTO:

Žana je ove godine dobila nagradu Društva učitelja Republike Srpske za banjalučku regiju, a nagradu će primiti u  nedjelju.

– Djeca koju Žana uči su blagoslovena, a i roditelji tih đaka. Njena posvećenost, trud, zalaganje i pristup nastavi je svima evidentan. To se vidi i osjeti kada se uđe u njenu učionicu – kaže Ivana Ljubojević, direktorka škole “Georgi Stojkov Rakovski”.

Kaže da Žana može uvek da računa na njenu podršku, ali isto tako smatra da bi i ostali nadležni u prosvjeti trebalo da prepoznaju njen rad i rezultate koje ostvaruje u radu s djecom.

Mnogo je projekata koje je Žana uradila za đake i sa đacima, zbog čega i jeste prepoznata kao jedan od najboljih nastavnika na svijetu.

Stonoga Vasi znanjem krasi

Osmislila je društvenu igru uz pomoću koje đaci daju bolje rezultate u učenju. “Stonoga Vasi znanjem krasi” je društvena igra uz pomoću koje se utvrđuje gradivo i ocjenjuju đaci.

STONOGA VASI
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

–  Veoma  je važno da taj čas utvrđivanja ne izgleda kao saslušanje u sudnici, već da na kreativan način, kroz timski duh, učimo i ponavljamo. Ova društvena igra je upravo tako osmišljena i, vjerujte, od kada je u primjeni, od prošle školske godine, djeca imaju mnogo bolje rezultate – kaže za Srpskainfo Žana Butulija.

Učenici se podijele u četiri ekipe, imaju po 10 pitanja, pješčani sat mjeri vrijeme. Svaka ekipa ima vođu koji ne smije da odgovara dok se ne dogovori sa ekipom, a u suprotnom gube bodove i idu u minus. Na taj način se djeca više socijalizuju, a ujedno uče i ponavljaju obrađenu nastavnu temu. Na kraju igre dijele se medalje.

Pročitajte još

Stonoga Vasi je dobila ime po sinovima učiteljce Žane: Vasilije i Simon.

– Polazim od toga šta bi moja djeca voljela, pa u stvaranju osluškujem i njih – otkriva ova inovativna učiteljica, koja kaže da je inovacije bitno kombinovati s tradicionalnim vrijednostima.

Tako njeni đaci imaju različite obaveze u školi, poput zalijevanja cvijeća i održavanja čistog školskog dvorišta.

Ističe da rezultate nikako ne bi mogla da postigne bez djece i saradnje s roditeljima.

Djeci uljepšala karantin

Na Sajmu obrazovanja u Sarajevu je dobila dvije pohvale, jednu za Autentični bedž obrazovanja, na kojem je oslikano drvo sa korijenom i granama u obliku ruku, nad kojima su predstavljeni knjige i osnovni alati raznih profesija. Drugu pohvalu dobila je za autorski dokumentarni film “Sve se može kada se naše ruke slože”, nastao u na početku pandemije korona virusa.

– Taj film je nastao u saradnji s roditeljima za vrijeme korone. Film je urađen u trajanju od 45 minuta; simbolično smo uradili koliko traje i jedan čas. Taj prekid nastave mi je bio baš tužan. To su bili prvačići koji su tek krenuli u školu. Htjela sam da im taj prvi razred ostane u lijepom sjećanju, a film je pokazao koliko mnogo možemo da uradimo u školskoj godini u takvim uslovima – objašnjava učiteljica Žana.

Đaci iz njenog odjeljenja sada su peti razred, a prošle školske godine učestvovali su u čak šest međunarodnih projekata, za šta su dobili zahvalnice.

Žana to nije rekla, ali činjenica je da djeca završe osnovno obrazovanje a da nisu imali priliku da učestvuju ni u jednom međunarodnom projektu.

žana butulija nastavnica
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Trudim se da ih uključim u svaki projekat, da to ne opterećuje redovnu nastavu, ali da imamo neku aktivnost, da budu mali istraživači i tako se igramo. Ako koriste telefon, da istražujemo ko su to sportisti, ko je Nikola Tesla, da vidimo ko su umjetnici, književnici i slično. Zainteresuju se i uče – naglašava Žana.

Djeci samo treba, kako kaže, dati priliku da iskažu ono što jesu.

– Prvi razred je jedna dobra opservacija da se prate djeca, opisno ocjenjivanje ima smisla. Kad krene brojčano ocjenjivanje dolazi i takmičarski duh. Svakom djetetu treba pristupiti individualno, pomoći mu i truditi se da se prilagodi grupi. Bude tu učenika koji su povučeniji, i onih živahnijeg duha, ali im jednostavno treba dati mogućnost da se izraze, svakom od njih – poručuje Žana.

Autor priručnika

Zajedno sa kolegama iz Srbije i Sjeverne Makedonije je autor priručnika „Naša učionica kroz objektiv digitalne tehnologije“, a Žana se nada da će priručnik biti od pomoći kolegama.

– Obuhvaćeno je više od 100 kvalitetnih priprema kolega koji su se potrudili i htjeli da podijele s nama svoju praksu, odnosno jedan čas koristeći platforme vezano za digitalnu tehnologiju. Mi smo dugo radili na tome – dodaje Žana.

Zaključuje da je tajna uspjeha u svakom poslu, tako i u radu sa djecom, u tome da se istinski voli ono što se radi.

POČETAK U SEOSKOJ ŠKOLI

Prvo radno mjesto učiteljice Žane Butulije bilo je u Osnovnoj školi „Miloš Crnjanski“ u Potočarima kod Prnjavora. Radila je u područnoj školi, u selu Prosjek. Početaka se vrlo rado sjeća jer je vežu lijepe uspomene.

– U selu u kojem sam radila, vjerujte, nije prošao dan da me nije ujutru čekala vruća pogača. U organizaciji sa školom vodila sam djecu svugdje, u razne obilaske. Jednom je došao roditelj jednog deteta kojem nisam predavala, ali je došao da me upozna, jer je njegovo dijete mene spominjalo. Pozvao me je na pokrivanje kuće. Naravno da sam se odazvala, bilo mi je zadovoljstvo – ispričala je jedan detalj.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu