Zbog neuračunljivosti počinilaca neki zločini iz prethodne decenije ostali su bez osuđujuće presude.
Jedan od primjera je i masovno ubistvo u Jabukovcu kod Negotina, kada je hicima iz lovačke puške ubijeno 9 osoba.
Kako se neuračunljivost utvrđuje, kako na nju gleda sud, a kako javnost?
Iako je priznao da je ubio devet osoba u Jabukovcu, Nikola Radosavljević pred sudom nije bio kriv.
Razlog – utvrđena neuračunljivost. Umjesto zatvorske kazne, određeno mu je liječenje u zatvorskoj bolnici.
Za javnost takva odluka i 16 godina kasnije nije prihvatljiva, a pravnici pojašnjavaju zašto bi trebalo da bude prihvaćena.
– Jedan od osnovnih konstitutivnih elemenata svakog krivičnog djela je krivica, a osnovni element krivice je uračunljivost, polazi se od pretpostavke da su svi ljudi uračunljivi i da je samim tim izvršeno krivično djelo. Nauka, praksa i realnost potvrđuju da prema osobama koja su neuračunljiva kazne ne daju nikakve rezultate i besmisleno ih je kažnjavati za nešto za šta suštinski oni nisu krivi, zato im nedostaje taj element krivice – kaže advokat Veljko Delibašić za RTS.
Sudija Apelacionog suda u penziji Omer Hadžiomerović rekao je da ako je on opasan za okolinu, njemu se izriče mjera bezbjednosti, dakle to je jedan poseban postupak, neće biti oglašen krivim, ne može da dobije kaznu zatvora, ne može da dobije uslovnu osudu, ali može da mu se izrekne mjera bezbjednosti obaveznog čuvanja i liječenja u zdravstvenoj ustanovi, zatvorenog tipa ili na slobodi.
Neuračunljiv je, prema zakonu, svako ko nije mogao da shvati značaj svog djela ili nije mogao da kontroliše postupke usljed duševne bolesti.
To tokom sudskog postupka procjenjuje vještak. U obzir se uzima veliki broj faktora.
– Mi ispitujemo stanje svih psihičkih funkcija počev od svijesti preko percepcije, mišljenja, emocija, voljno-nagonskih dinamizama i slično dakle to je klasični psihijatrijski pregled gdje psihijatar ocjenjuje da li osoba i kako rasuđuje, kakve su njene emocije i njihov upliv na ostale psihičke funkcije i psihički život u trenutku činjenja krivičnog djela i procjenjuje volju odnosno sposobnost da upravlja sopstvenim postupcima – kaže specijalista sudske psihijatrije Ivana Stašević Karličić.
Na mjeri obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu su 472 osobe, podaci su Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Mnogi iza rešetaka bolnice ostanu i doživotno. Izvještaj o njihovom stanju ljekari su dužni da sudu dostave svakih devet mjeseci.
Sud ocjenjuje da li se mjera nastavlja, ukida ili zamjenjuje liječenjem na slobodi. Ni u jednom slučaju ne prijeti im zatvor.
– Zato što nije učinio krivično djelo i nije mu izrečena kazna zatvora, njemu je izrečena mjera bezbjednosti, a za mjere bezbjednosti je tako. Drugačija je situacija ako neko učini krivično djelo u stanju bitno smanjene uračunljivosti – napomenuo je sudija Apelacionog suda u penziji Omer Hadžiomerović.
U takvo stanje može se doći i upotrebnom alkohola ili droga.
A u tim slučajevima, Krivični zakonik je izričit – smanjena uračunljivost nije olakšavajuća okolnost.
Bez obzira na krivično djelo, učinilac ne može da dobije blažu kaznu, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu