U danima posta vjernici će se pripremati za obilježavanje jednog od najradosnijih hrišćanskih praznika kroz posvećenost molitvi i čišćenju tijela i duše kroz ishranu, dobra djela i pozitivne misli.
Božićni post traje 40 dana, a on nije strog kao Uskršnji. Ima dva aspekta: tjelesni i duhovni, a oba su jednako važna i jedan ne ide bez drugog.
Prema pravilima posta i prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, tjelesni post – odnosno uzdržavanje od hrane životinjskog porijekla – nema koristi za vjernika ako nije povezan s duhovnim.
– Ne govori mi “Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čovjeka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio? – riječi su Svetog Jovana Zlatoustog.
Božićni post uveden je po uzoru na samog Isusa Hrista, koji je, prema predanju, 40 dana proveo u pustinji u molitvi i posteći. On je, inače, ranije trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. doneta odluka da ubuduće traje 40 dana. Ipak, oni koji imaju zdravstveni ili neki drugi problem zbog kog ne mogu da izbjegavaju hranu životinjskog porijekla 40 dana imaju mogućnost tzv. “malog posta”, koji traje sedam dana.
Pravila Božićnog posta
Post kod pravoslavnih vjernika znači nekonzumiranje hrane i pića životinjskog porijekla, odnosno mesa, mlijeka, jaja i životinjske masti u periodu od 40 dana, do Božića, piše Magazin Novosti.
Na vodi se, odnosno strogo, posti samo sredom i petkom, dok su ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom ulje i vino dozvoljeni, a subotom i nedjeljom se jede i riba. Dakle, to treba da izgleda ovako:
Srijeda i petak – post na vodi
Ponedjeljak, utorak i četvrtak – post na ulju
Subota i nedjelja – post na ulju, uz dozvoljenu ribu
Najstroži post je na Badnji dan, kada vjernici sve do večere poste isključivo na vodi.