Loše rezultate na PISA testiranju koje već više godina zaredom naši učenici pokazuju vide kao posljedicu krutog programa, preopterećenosti gradivom i nemogućnošću da djeca stečena znanja primjene u svakodnevnom životu.
Profesorka Dragica Pavlović Babić u “Jutro na Blicu” kaže da se zbog loših rezultata na PISA testiranju prije svega treba obratiti onima koji se bave obrazovnim sistemom i procesom.
– Rezultati koje dobijamo pokazuju da je stanje u našem školstvu nezadovoljavajuće i ispod međunarodnog prosjeka. Učenici su se potrudili i pokazali najbolje što mogu, ali je poruka adresirana na one koji se bave obrazovnim sistemom i obrazovnim procesom i koji su u prilici da postave odluke i da instaliraju drugačija rješenja u sam sistem – kaže Dragica Pavlović Babić.
Dragana Soćanin ističe da je školski sistem kod nas rigidan i da ne dozvoljava i ne pruža fleksibilnost nastavnicima da izađu iz rigidnih okvira.
Zadaci PISA testa ne poklapaju se sa našim testovima znanja
Zadaci koji se zahtjevaju PISA testiranjem potpuno su suprotni od onoga kako se testira znanje đaka u našim školama.
– Ono što škola radi i ono što se u PISI traži je potpuno suprotno, a ne bi trebalo tako da bude. To su znanja koja su funkcionalna, primjenjena, nisu enciklopedijska i činjenična. Traži se da imaju sposobnost da povežu, da analiziraju, da izvuku neki zaključak… Nešto više od toga da samo zapamte i reprodukuju i da ta znanja budu primjenjena znanja. Nešto što oni mogu da primjene u daljem školovanju i životu – kaže profesorka Pavlović Babić.
Kod djece se ne razvija kritičko mišljenje
Dragana Soćanin navodi da je jedan od glavnih problema nemogućnost nastavnika da kod djece razvijaju kritičko mišljenje i radoznalost.
– Naš sistem ne dozvoljava da dođeš u školu bez domaćeg zadatka. To vam je minus, tri minusa su jedinica. Sistem nema vremena da se bavi svom onom djecom koja nisu znala da urade taj domaći zadatak. Djeca se od samog početka ne motivišu na radoznalost. Mi imamo generacije i generacije odraslih koja prikuplja informacije preko društvenih mreža, bez preispitivanja da li je to tačno ili ne. To ima dalekosežne posljedice – kaže Dragana Soćanin.
Ističe da su djeca motivisana prije svega ocjenama.
– Nevjerovatne borbe se vode na kraju školske godine zbog ocjena. Ocjene vam na kraju definišu budućnost, ali ne govore o znanju, o funkcionalnom znanju – kaže Dragana Soćanin.
Dragica Pavlović Babić ističe da su djeca opterećena nedostatkom smisla i navodi da ako učite zbog toga da biste se borili za ocjenu to je slabašan motiv.
– Nema prostora da se bavite jednim književnim djelom mjesec dana. Učenici će naučiti iz kritike ono što profesori traže od njih, ali nemaju vremena da sami promisle o tom književnom dijelu – kaže Pavlović Babić.
Mi ne znamo šta su zanimanja budućnosti
Dragana Soćanin kaže da mi ni ne znamo šta su zanimanja budućnosti, da se ona stalno mijenjaju i da mi i nemamo odgovarajući sistem koji djecu priprema za poslove budućnosti.
– Usporiti, preopterećeni su, ni nastavnici nemaju prostora. Dozvoliti vrijeme da se znanje integriše u djecu. Treba razgovor uvesti u učionice, a ne: “danas predajemo to i to, naučite i imamo kontrolni za tri dana” – kaže Soćanin.
Kao glavne probleme našeg školstva izdvojila je preopterećenost, jurnjavu za ocjenama i gradivom.
Investiranje u obrazovanje veliki problem
Kada se pogleda investiranje u školstvo u Srbiji i uporedi sa investiranjem koje se podstiče u Evropi i ostatku svijeta, kod nas je to na veoma niskom nivou.
– Posljedično, vi imate stalno nezadovoljstvo u nastavničkoj struci, stalno se osećaju nezadovoljno i nepriznato i nedovoljno cijenjeno. Imate nastavu koja je iscjepkana na predmete, pa oni koji su iscjepkani na razrede. Promjena mora da se radi lepkom, a ne makazama. Ne da sjeckamo i usitnjavamo, već da lijepimo i povezujemo – kaže Pavlović Babić u “Jutro na Blic”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu