Međutim, zainteresovane strane još nisu postigle konačan dogovor.
Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske nije utvrdilo prijedlog broja studenata za upis na javne visokoškolske ustanove za akademsku 2022/23. godinu.
– Izradićemo prijedlog broja studenata za upis na javne visokoškolske ustanove za akademsku 2022/23. godinu, po dobijanju preporuka Savjeta za visoko obrazovanje. Naime, ovaj Savet u okviru svojih nadležnosti daje preporuke Ministarstvu o upisnoj politici. Krajnji rok za donošenje odluke Vlade Republike Srpske o broju studenata je 31. mart, zbog čega je Ministarstvo zatražilo da se Savet izjasni u formi preporuka sa obrazloženjem do 22. marta – navode u Ministarstvu za Srpskainfo.
Svoj prijedlog su sačinili oba javna univerziteta, odnosno Univerzitet Banjaluka i Univerzitet Istočno Sarajevo, te Visoka medicinska škola Prijedor i Visoka škola za turizam i hotelijerstvo Trebinje, ali još nije u konačnoj formi.
Po saznanjima Srpskainfo, među članovima Savjeta za visoko obrazovanje ima poprilično različitih stavova. Oni članovi koji nisu sa univerziteta protiv su da postoje studijski programi na kojima je slab upisni odziv, izuzev grupe nacionalnih predmeta i deficitarnih zanimanja. Predlažu reviziju studijskih programa.
Fakultete smo kontaktirali, ali samo je odgovorio dekan Tehnološkog fakulteta u Banjaluci Borislav Malinović koji je kratko rekao da „odvijanje nastave na studijskim programima na ovom fakultetu nije upitno“.
Njima je u akademskoj 2021/2022. godini odobren upis 140 studenata, a upisano je njih 53. Za predstojeću godinu traže 104 mjesta, a nude studijske programe na koje je prošle godine upisano i šest studenata od ponuđenih 30 mjesta.
To je samo jedan od primjera, a druga vrsta problema sa kojima se susreću na javnim fakultetima jeste što se upisuje izuzetno mali broj studenata poput studijskog programa Fizika na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci. Samo četiri studenta je upisano prošle godine, a bilo je slobodno 30 mjesta. Njima će i ove godine sigurno biti odobreno traženih isto 30 mjesta jer je riječ o deficitarnom zanimanju. Slično je i sa studijskim programom Geografija, takođe na PMF, gdje je lani upisano šest studenata od odobrenih 50 mjesta.
Strain Posavljak, prorektor za nastavu i studentska pitanja na Univerzitetu Banjaluka, za Srpskaino otkriva da je Univerzitet predložio 2.595 mjesta za upis na prvi ciklus studija u predstojećoj akademskoj godini, a da je prijedlog Ministarstva da bude 98 manje, odnosno 2.497.
– Još analiziramo prijedloge resornog ministarstva i jedan dio prijedloga će biti vjerovatno i prihvaćen od strane članica, odnosno fakulteta. Možda će na nekim mjestima biti primjedbi na prijedlog Ministarstva u pogledu stranih državljana. Sada imamo određen interes iz graničnih područja BiH i Hrvatske, oni koji su bliže Banjaluci nego Zagrebu ili Osijeku, hoće da studiraju kod nas. Nije to veliki broj, ali postoji interes – kaže Posavljak.
Pojedine članice Univerziteta, kako kaže, nastoje da ove godine uz jedan bolji marketing postignu rezultate na nekim studijskim programima.
– To je jedna stvar. Eh, sada, da ih mi ubjeđujemo sa nivoa univerziteta da to ne treba da rade, mislim da ne bi bilo ni korektno od nas jer svaki dekan, odnosno rukovodstva članica Univerziteta zna najbolje u kom pravcu treba da se razvija njegov fakultet – smatra Posavljak.
On dodaje da će svaka članica banjalučkog Univerziteta ponaosob analizirati svoje studijske programe i raditi na inoviranju.
– Nikada nismo odustali od inoviranja studijskih programa, jer svako inoviranje podrazumijeva da ćete privući nove kandidate. Da li sa novim predmetima, novim sadržajima, da im ponudite nešto novo što oni nemaju na drugim mjestima a da bude prihvatljivo i konkurentno na tržištu – obrazlaže Posavljak.
Osim toga, kako kaže, svi studijski programi prvog i drugog ciklusa treba da budu akreditovani.
– Kada uđemo u proces akreditacije, mnoge stvari će se promijeniti jer će se pokazati koji studijski programi sa aspekta postignutih rezultata više nisu rentabilni. To je najbezbolniji put, jer će akreditacija pokazati da li dalje treba da idete sa nekim studijskim programima ili ne. S druge strane, formirana je interresorna grupa koja će da radi analizu studijskih programa i tu će se ponešto pokazati da nije dobro, ali je samo pitanje koje kriterijume treba ta grupa da definiše – navodi Posavljak.
U narednom periodu nas čeka, kako kaže, redukcija broja studijskih programa.
– Ono što meni pada na pamet jeste to da li neki fakultet, odnosno članica Univerziteta treba da ima toliko studijskih programa ili se može napraviti manji broj studijskih programa sa više izlaznih modula. Znam da određene članice razmišljau u tom pravcu da se redukuje broj studijskih programa – zaključuje Posavljak.
Saša Trivić, član Savjeta za visoko obrazovanje ispred Unije udruženja poslodavaca, ocjenjuje da prijedlozi fakulteta za upis u prvi ciklus studija predstojeće akademske godine pokazuje da postoje studijski programi na kojima postoje problemi zbog malog odziva studenata.
– Takve studijske programe, koji nisu iz grupe nacionalnih predmeta i nisu deficitarna zanimanja, treba revidirati. U prethodnom periodu imali smo inflaciju studijskih programa kako bi se privukli studenti, ali to se pokazalo kao negativno jer smo dobili manji broj studenata – navodi Trivić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu