Na ovo upozoravaju domaći svinjari, koji naglašavaju da je iz pojedinih zemalja, u kojima su registrovani slučajevi afričke svinjske kuge, svinjetina preusmjeravana u BiH.
To se, kako kažu, automatski odrazilo na kvantitet domaće proizvodnje, koja je proteklih mjeseci u drastičnom padu.
I zvanična statistika potvrđuje da je za pet mjeseci 2018, u poređenju sa istim periodom lane, u klaonicama u Srpskoj zaklano 10.700 svinja manje, odnosno da je u ovom periodu proizvedeno čak 655 tona svinjskog mesa manje.
S druge strane, u toku marta, aprila i maja ove godine broj zaklanih svinja u prosjeku je bio manji za preko 20 odsto.
U Udruženju uzgajivača svinja Srpske naglašavaju da je uvoz mesa već odavno glavna kočnica domaćoj proizvodnji, ali da je problem posebno postao izražen unazad par mjeseci.
Kada se u pojedinim državama zapadne Evrope pojavila afrička kuga svinja, iz njih je kategorički zabranjen izvoz u ostale evropske zemlje. I kod nas je formalno postojala zabrana uvoza, ali je činjenica da su proteklih mjeseci na domaće tržište stizale daleko veće količine mesa nego ranije. Samim tim, proizvodnja je padala, i to ne za neki beznačajan procenat. Ne kažem da smo uvozili zaraženo meso, ali je uvoz drastično povećan. Uvoz nam, generalno, zadaje veliku muku i dotjerao nas je do same ivice opstanka – kaže predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić.
Prema njegovim riječima, najveći problem je što uvoznici iz Evrope konstantno umanjuju vrijednost mesa koju plasiraju na naše tržište.
– Samim tim, manja im je poreska osnovica i PDV. Naravno da u takvim uslovima mogu da idu sa nižim cijenama, što nama stvara velike probleme, jer ne možemo da budemo konkurentni. Naime, kilogram žive vage tovljenika u RS košta maksimalno 2,5 KM, a rentabilna cijena bi bila najmanje 2,7 KM bez PDV-a. Takođe, trebaju nam daleko strože kontrole kvaliteta na granicama, jer je činjenica da nam iz Evrope stiže fuš hrana. Kad se u obzir uzme sve navedeno, ne čudi što ljudi odustaju od uzgoja svinja, kojih će na tržištu biti sve manje – poručuje Maljčić.
To potvrđuje i situacija pred prošli Uksrs, kada su se građani Srpske našli na velikoj muci jer na tržištu gotovo da nije bilo prasića. Tom prilikom naši sagovornici su potvrdili da je nemoguća misija naći prase do 20 kilograma, te da je ranijih godina bila daleko bolja situacija, odnosno da je ponuda prasića na tržištu bila kudikamo veća.
Svinjari su objasnili da je to posljedica činjenice da je ponuda u konstantnom padu, jer uzgajivači ne proširuju proizvodne kapacitete. Tačnije, da im se, zbog problema sa kojima se suočavaju, to ne isplati.
A pored uvoza, neki od problema su slabi podsticaji, koji su daleko manji nego u Evropskoj uniji, slaba zaštićenost domaće proizvodnje, loša organizacija tržišta. Problem je i to što svinjskog mesa kod nas nema dovoljno, te što je domaća svinjetina za oko 50 odsto skuplja od uvozne.
Kapacitet
U Republici Srpskoj se godišnje utovi oko 100.000 svinja, iako su kapaciteti tri puta veći, pokazuje analiza Udruženja uzgajivača svinja RS.
– Domaćim proizvođačima je neophodno da se sa nešto više od 20 odsto domaćeg tržišta, koje trenutno pokrivaju, vrate na 50 odsto. Tek tada ćemo moći da razmišljamo o nekom izvozu, a do tada nam je prioritet kako da opstanemo. U cijeloj BiH je prijavljeno oko 350.000 tovnih svinja, što je nekad činilo polovinu proizvodnje na samo jednoj farmi. Jasno je u kakvoj se situaciji nalazi svinjogojstvo – poručuje Maljčić.
Povećan uvoz
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je u prošloj godini uvoz svinjskog mesa u ovu državu povećan za 4,7 miliona KM. Naime, ukupno je uvezeno svinjskog mesa u vrijednosti od 62,8 miliona KM, a svinjetina je na naše tržište uglavnom stizala iz Njemačke, Holandije, Austrije, Hrvatske i Mađarske.
S druge strane, iz Srpske je lane izvezeno svinjskog mesa u vrijednosti od nepunih 22.000 KM, dok je vrijednost uvoza iznosila skoro 34 miliona KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu