Pitanje je na koje smo, u razgovoru s našim sagovornicima, pokušali pronaći odgovor.
Evo i zašto:
Ista banka, različita kamatna stopa. Tako je to u BiH. Banke sa sjedištem u Federaciji BiH – građanima, privredi i vladinim institucijama u Srpskoj, nude povoljnije kamatne stope nego banke u Republici Srpskoj!
Kamate
Ovo je trend koji traje i nakon što su sve banke, prije dvije godine, povećale kamate usljed povećanja stope EURIBOR-a.
Tako banke u Srpskoj, građanima nude stambene kredite po prosječnoj efektivnoj stopi od 5,04 odsto, dok krediti banaka sa sjedištem u FBiH, imaju prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 4,36 odsto.
Prosječna kamatna stopa za dugoročne kredite privredi organizacionih dijelova banaka iz FBiH u RS je 4,30 odsto, a banaka sa sjedištem u RS je 6,64 odsto. Vladine institucije u Srpskoj mogu da dobiju kredit za poslovanje firme po prosječnoj kamatni stopi od 6,06 odsto u banakama koje imaju sjedište u RS. Ali, ako zatraže kredit kod organizacionih dijelova banaka iz FBiH, mogu da se zaduže povoljnije i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 4,69 odsto.
Ko je kriv?
Gdje potražiti “krivca”? Na političkom ili na ekonomskom terenu?
Ekonomista Svjetlana Cenić kaže – na ekonomskom.
-To je odraz stanja budžeta Republike Srpske. Banke nisu socijalne ustanove, rade za svoj interes, odnosno, za interes vlasnika, akcionara i ponašaju se onako kako im tržište dozvoljava. Poslovanje prilagođavaju stanju na tržištu. Ne vode socijalnu, niti vanjsku politiku – kaže Cenićeva za Srpskainfo.
I zato, kaže, ne treba da nas čudi to što banke sa sjedištem u Republici Srpskoj, nude skuplje kredite od onih sa sjedištem u FBiH.
-Dok se god ne popravi finansijska krvna slika u Republici Srpskoj, tako će biti. Svaka banka ima svoju politiku, ovo im je komotno, visoka je kamatna stopa, nigdje neće toliko para zaraditi, a nemaju rizik. Oni će samo, ukoliko bude bilo potrebe, blokirati račune – ističe ona.
Rizik
Ekonomista Predrag Mlinarević kaže da objašnjenje leži u – kreditnom riziku.
– Banke će, prilikom formiranja kamatnih stopa, uvijek da koriste istu vrstu objašnjenja – da imaju određene troškove pribavljanja sredstava i da na to izračunavaju svoju maržu koja djelimično sadrži kreditni rizik, tj. rizik od toga da onaj, ko je zajmoprimac, neće moći da vrati taj kredit. Zašto im je rizik veći? Nekad bi oni to objašnjavali na način da su oni, kojima pozajmljuju novac, u lošem kreditnom anuitetu, pa bismo morali da uđemo u strukturu onoga kome su odobrili kredite, kakav je njihov bonitet, kakvog su kvaliteta instrumenti obezbjeđenja plaćanja, odnosno, kolaterali, u kontekstu plata za pojedince ili određene imovine, ako je riječ o hipotekarnim zajmovima – objašnjava Mlinarević.
Sve je to, dodaje, logika bankarskog sektora.
-Pretpostavljam da bi njihov odgovor bio da je to tako zbog većeg rizika. Što je rizik veći, veća je i kamatna stopa – zaključuje on za Srpskainfo.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić, za Srpskainfo kaže da sve ovo otežava već, ionako težak, teret koji privreda Srpske nosi na svojim leđima.
-Kraj prethodne godine, a i ova godina, obilježena je velikom krizom, padom proizvodnje, padom zaposlenosti u prozvodnim djelatnostima… U takvom okruženju, bilo kakvo povećanje troškova kamata otežava finansiranje, kako investicionih projekata, tako i obrtnih sredstava, a ujedno predstavlja i dodatno opterećenje za privredu. S obzirom na to da smo, na neki način, na jedinstvenom tržištu, banke bi morale voditi računa da usaglase kamatne stope – naglašava Škrebić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu