Prema procenama iznetim u istraživanju organizacije “Climate Central” do 2050. godine nekretnine vredne 35 milijardi da budu pod vodom u Americi, dok prema drugoj studiji objavljenoj u sklopu “Race to Zero”, poljoprivredne kompanije i trgovci bi zbog klimatskih promena mogle da izgube do 150 milijardi dolara vrednosti do 2030. godine, piše Blic Biznis.
Istraživačka neprofitna organizacija “Climate Central” sprovela je jedinstvenu studiju o porastu nivoa mora, predviđajući količinu nekretnina, zgrada i poreskih prihoda koje će stotine primorskih okruga izgubiti kako plime zahvate razvijena područja. Utvrđeno je da će oko 4,3 miliona jutara – površina skoro veličine Konektikata – biti pod vodom do 2050. godine, uključujući nekretnine vrijedne 35 milijardi dolara.
– Veće poplavne vode dosežu dalje u unutrašnjost, plaveći imanja i zgrade koje nikada ranije nisu bile poplavljene – napisali su istraživači Climate Central, piše “Scientific American”.
Teksas, Luizijana, Severna Karolina i Florida su neke američke države koje bi mogle biti posebno pogođene podizanjem nivoa vode. Procjenjuje se da bi preko 30 država u SAD-u moglo izgubiti više od 10 odsto svoje ukupne površine do 2050. godine.
Luizijana bi mogla biti posebno teško pogođena, prema izvještaju, sa 2,4 miliona hektara pod vodom do 2050. Na obali Luizijane, Terebonne Parish bi mogao da bude poplavljen 77 odsto svojih površina, potencijalno potopivši 5.700 zgrada.
U okrugu Dare na spoljnim bankama Sjeverne Karoline, na primjer, 27 procenata površine će biti u opasnosti od poplava do 2050. godine, što bi potencijalno moglo da potopi nekretnine i zgrade u vrednosti od 875 miliona dolara. Okrug Monro na Floridi Kiz mogao bi da bude poplavljen 19 odsto svojih površina, što predstavlja 700 miliona dolara u nekretninama i zgradama.
Do 2100. skoro 9 miliona hektara – površina skoro veličine Nju Hempšira – biće pod vodom, uključujući 3,2 miliona hektara u Luizijani, ili oko 3 procenta njene kopnene površine, navodi se u izveštaju. 9 miliona hektara obuhvata 300.000 zgrada i 109 milijardi dolara vrednih nekretnina. Sve u svemu, države u Novoj Engleskoj i na obali Pacifika suočavaju se sa najmanjim potencijalnim gubitkom zemlje.
Istraživači Climate Central kombinovali su najnovije modele porasta nivoa mora koje je prošle godine objavila Međuvladina komisija za klimatske promene sa podacima NOAA koji pokazuju nivoe obalne plime. Oni su kombinovali svoju analizu sa evidencijom poreza na imovinu kako bi utvrdili koje parcele se suočavaju sa budućom pretnjom od poplava i kolika je vrednost ugroženih nekretnina.
Poljoprivreda
Vrhunske poljoprivredne i prehrambene kompanije mogle bi izgubiti do četvrtine svoje vrednosti do 2030. ako se ne prilagode novoj vladinoj politici i ponašanju potrošača vezanih za klimatske promjene, rekli su u novom izvještaju aktivisti koji su povezani sa Ujedinjenim nacijama.
Istraživanje koje će biti predstavljeno u utorak je sagledalo kako bi 40 velikih kompanija, uključujući poljoprivredne proizvođače i trgovce hranom, moglo da prođe pod scenarijima koji se nazivaju ključnim za smanjenje emisija, kao što je da vlade nameću cene emisija ugljenika ili ako potrošači smanje potrošnju mesa.
Studija, koju je pregledao Rojters, pokazala je da bi vrednost kompanija opala u proseku za oko 7 odsto do 2030. godine, što je ekvivalentno gubicima investitora od oko 150 milijardi dolara, ako ne usvoje ove nove prakse.
Studija je objavljena u sklopu “Race to Zero”, kampanja koju podržavaju UN za rešavanje klimatskih promjena. Istraživači su koristili podatke kompanije Vivid Economics, koja je deo konsultantske firme McKinsey & Co. Izvještaj će biti predstavljen na Climate Week-u u Njujorku, nizu događaja vezanih za okupljanje svjetskih lidera u gradu.
Bekers je rekao da nalazi pokazuju važnost prethodnih poziva investitorima i kompanijama da eliminišu robu vezanu za proizvode poput stoke, palminog ulja i soje koji doprinose krčenju šuma. Više od 100 globalnih lidera prošle godine obećalo je da će zaustaviti i preokrenuti krčenje šuma i degradaciju zemljišta do kraja decenije.
Kafa je jedan od najboljih primjera značaja klime za sam uzgoj proizvoda. Smanjen prinos kafe u Brazilu, najvećem svjetskom uzgajivaču, mogao bi da izazove naglo povećanje cijena kafe širom svijeta u narednim mjesecima. Prema podacima o trgovanju, fjučersi kafe porasli su za skoro 90 odsto prošle godine nakon što su suša i mrazevi uticali na brazilsku proizvodnju.
Pored Brazila, plantaže u Kolumbiji, još jednom velikom izvozniku kafe, takođe su bile pogođene vremenom vlažnijim od uobičajenog. A slična situacija je i sa pirinčem u Indiji. Ova država je zabranila izvoz pirinča jer je smanjena njegova proizovodnja zbog obilnih monsuna.
Prema nekim procjenama, navodi Volstrit žurnal, očekuje se da će ovogodišnji prinosi na nekim farmama biti manji za 50%.
Klimatske promjene u Srbiji
Srbija se u prethodnim mjesecima suočavala sa visokim temperaturama i sušom. To je izazvalo velike probleme sa vodostajima reka. Veliki problemi su nastali zbog niskog vodostaja Dunava jer je rečni saobraćaj bio onemogućen, a na pojedinim dijelovima još nije sanirana šteta, pa je tako roba vredna milione ostala zarobljena. Stručna istraživanja pokazuju da mi imamo povećanu učestalost pojave suše kao i njeno trajanje.
Prema rečima dr Ane Vuković Vimić, profesorke na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, prosječna temperatura u Srbiji u poslednjih 10 godina je za 8 stepeni viša od sredine 20 veka. Pa tako ako gledamo industrijski period sigurno je dva stepena toplije, a srednja globalna jedan stepen, što pokazuje da se mi nalazimo u regionu koji se više zagreva.
Zagrijavanje nije karakteristočno samo za ljetne mjesece, već za sve sezone, što ugrožava, što dodatno remeti proizvodnju hrane i potrošnju energije.
Pofesorka dr Ana Vuković Vimić kaže da ono što na čemu se sada radi jeste da se se izrađuje nacionalni plan adaptacije, gde će morati nu svakom sektoru da se urade određene mere prilagođavanja da bi sektor mogao normalno da funkcioniše i da ne bi imali gubitke i u proizvodnji energije i hrane, kao i da bi smanjili posljedice u drugim pogođenim sektorima.
Svuda u svijetu klimatske promene su jedno najvažnijih pitanja i Vlade zemalja na različite načine pokušavaju da preventivno deluju bi sanirale štetu koju klima prouzrokuje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu