Društvo

U NEPOGODE BEZ ZALIHA Srpskoj vezane ruke jer nema ROBNE REZERVE, u slučaju vanredne situacije po brašno ćemo ići KOD PRIVATNIKA

Republika Srpska više nema robne rezerve, a u slučaju vanredne situacije roba će se direktno kupovati od dobavljača na tržištu Srpske.

U NEPOGODE BEZ ZALIHA Srpskoj vezane ruke jer nema ROBNE REZERVE, u slučaju vanredne situacije po brašno ćemo ići KOD PRIVATNIKA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
Proteklih mjeseci u Srpskoj su učestala poskupljenja goriva, ali i brašna i hljeba, a za naredni period najavljena su nova povećanja cijena ovih roba. Međutim, sve i da cijene osnovnih životnih namirnica i energenata odlete u nebo, ne možemo da se nadamo nikakvoj pomoći robnih rezervi, jer one u RS, za razliku od država u okruženju, ne postoje. Po Zakonu o interventima nabavkama, koji je usvojen prošle godine nakon što je otvoren stečaj u javnom preduzeću “Robne rezerve”, predviđeno je da se reguliše snabdijevanje građana u slučaju poremećaja na tržištu, elementarnih nepogoda i ratnog stanja.

Plan interventnih nabavki pravi se jednom godišnje, a za ovu godinu je predviđena kupovina industrijsko-prehrambenih i neprehrambenih proizvoda za potrebe privrede i nafte i naftnih derivata.

Takođe, u planu su i nabavke paketa hrane i higijene.

Vlada donosi odluku o proglašenju vanredne situacije i odluku o angažovanju novca iz budžeta RS. Tako je zakon rekao. Ovde nema zarobljavanja sredstava da kupimo robu i da je držimo – rekao je Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS.

Plan interventnih nabavki nema okvirnu finansijsku vrijednost, a predviđeno je da kupuje od lokalnih dobavljača. Spiskovi su stigli iz većine opština i gradova.

– U spiskovima se nalaze kompanije koje mogu adektvano odgovoriti svim situacijama, odnosno vanrednim situacijama – kazao je Gluhaković.

Banjaluka će u slučaju potrebe moći da pokuca na vrata 74 firme različitih djelatnosti, Laktaši 78, Trebinje 63,  Bijeljina na čak 81.

Foto: Siniša Pašališ/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašališ/RAS Srbija

Zvornik je sastavio spisak 55 dobavljača od povjerenja, dok Gradiška računa na samo tri firme.

U 12 opština tvrde da nemaju dobavljače koji bi im priskočili u pomoć, a u slučaju nužde oslanjaju se na pomoć komšija.

Međutim, i dok je Direkcija za robne rezerve RS postojala, njena su skladišta više su ličila na neki osrednji silos ili magacin neke malo opremljenije trgovine prehranom.

Tako su, u najboljem slučaju, bili spremni da intervenišu sa nekih 5.000 tona pšenice, što je, međutim, dovoljno da se obezbijedi brašna, odnosno hljeba, za nepunih 20 dana?!

Naime, od pomenute količine  pšenice, moguće je proizvesti desetak miliona vekni hljeba, dok se, prema slobodnoj procjeni, dnevno u RS proda oko 560.000 vekni.

Možda je još poraznija činjenica da je ova dorekcija poslednji put na tržištu intervenisala davne 2000. godine, kada su penzionerima podijeljeni paketi od 50 kilograma brašna, te nešto konzervi i zimnice?!

A gotovo svaki put kad bi zbog neefikasnosti dospjeli u žižu javnosti, iz Direkcije je slijedilo „pranje“ da u svako doba mogu da računaju na pozajmljivanja od Srbije.

Ekonomista Slaviša Raković kaže da su robne rezerve dio obaveza koje smo preuzeli po sporazumu o pridruživanju sa EU.

– To podrazumijeva da imamo strateške rezerve goriva na raspolaganju, ali u RS u pogledu toga još ništa nije urađeno. S druge strane, svugdje u svijetu se formiraju robne rezerve i to javno-privatnim partnerstvom. Cilj je da se obezbjede rezerve koje ne služe samo za intervenciju kada dođe do poremećaja tržišta, nego i da u situacijama elementarnih nepogoda obezbijede hitno snabdijevanje stanovništva. Nažalost, gašenjem robnih rezervi, koje su očigledno služile samo za razne malverzacije, u situaciji smo da nemamo bezbeđenu ni jednu ni drugu komponentu, i da se o tome čak više i ne razgovara – naglašava  Raković.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Prema njegovim riječima, svrha robnih rezervi je da podmiri stanovništvo u potrebi.

– Strateške rezerve goriva služe i za podmirenje potreba privrede. Ipak, na kraju glavni benefit treba da dobiju građani. Nažalost, naše stanovništvo je izloženo velikom nivou rizika u nastupu nekih vanrednih situacija – upozorava Raković.

Javno preduzeće „Robne rezerve RS“ su u stečaju od prošle godine i to zbog 9,5 miliona KM duga za poreze Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Dug je nastao za vrijeme dok je postojala Direkcija za robne rezerve, ali je ovo javno preduzeće pravni nasljednik.

Tako će, po svemu sudeći, Republika Srpska, u stečaju ostati bez cjelokupne imovine u vrijednosti od oko 16,8 miliona maraka.

Upućeni kažu da je sve urađeno smišljeno, odnosno da je dozvoljeno da se sve ovo desi kako bi pojedinac ili više njih jeftino kupili zemljište koje je u vlasništvu Robnih rezervi RS.

Zakon o čuvanju goriva

Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS su najavili da planiraju u narednoj godini usvajanje novog zakona o nafti i derivatima nafte.

– Vlada će se odrediti o institucionalnom okviru, mjestu i modelu formiranja, čuvanja i obnavljanja obaveznih rezervi nafte i derivata nafte, te načinu njihovog finansiranja i drugim bitnim pitanjima vezanim za skladištenje ovog energenta – kažu u ovom ministarstvu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu