Posebno zabrinjava činjenica da je svake godine sve manje oraničnih površina, što potvrđuje podatak da je, na primjer, za nešto više od deceniju unazad samo u Srpskoj iščezlo oko 22.000 hektara njiva i bašta.
Analiza Zavoda za statistiku RS pokazuje da su, naime, ove površine 2006. godine pokrivale 596.000, a lane 574.000 hektara.
S druge strane, konstantno raste uvoz kako žitarica, tako i voća i povrća, dok je izvoz gotovo zanemarljiv. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, samo od početka ove godine uvezli smo 91,5 miliona, a izvezli tek 1,4 miliona KM žitarica. U istom periodu, uvezli smo duplo više voća i skoro sedam puta više voća nego što smo izvezli.
To je dobrim dijelom posljedica i činjenice da se, u odnosu na ukupno poljoprivredno zemljište, površina obradivog zemljišta iz godine u godinu smanjuje. S druge strane, površina neiskorišćenog i neobrađenog zemljišta povećana je i do 50 odsto u odnosu na ukupnu površinu obradivog zemljišta, navedeno je u izvještaju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kažu da farmeri od poljoprivrede ruke dižu prvenstveno radi visoke cijene obrade zemlje, te nemogućnosti da, zbog jeftinih roba iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike, prodaju ono što su uzgojili.
Podatak do kojeg smo došli da je u BiH čak milion hektara zemljišta neobrađeno, dovoljno govori o tome kojim putem ide naša poljoprivreda. Proporcionalno smanjenju oraničnih površina, smanjuje se i broj ratara, koji mahom napuštaju sela. Odlaze u gradove, po cijenu da će raditi na crno, za minimalac ili osrednju platicu, jer im je ona, ipak, sigurnija nego da nastave da se bave zemljoradnjom – kažu u ovom savezu i upozoravaju da ovakva praksa ide u korist uvoza koji je, ionako, uzeo danak domaćoj ekonomiji.
– Nažalost, u BiH ni na kojem nivou ne postoje mjere zaštite domaće proizvodnje. Zato ne čudi što poljoprivrednici napuštaju svoja ognjišta, a oranice ostavljaju da korov raste po njima – naglašavaju u Savezu.
A dok su domaće njive već odavno pretvorene u svojevrsna strništa, BiH za svoje potrebe jedva uspije da proizvede petinu hranu, dok ostatak, prilično pozamašan, nadomješćuje iz uvoza.
Čak ni “zakonske” prijetnje da će neradnici koji imaju zemlju, a neće da je obrađuju biti novčano kažnjavani ili će svoje parcele morati da ustupe onima koji su spremni da zasuču rukave, nisu urodile plodom!
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, naglašava da ljudi poljoprivredu masovno napuštaju zbog visoke cijene obrade zemlje i nemogućnosti da, zbog jeftinih roba iz uvoza, svoj proizvod prodaju.
– Ova grana trenutno nema perspektivu! Zarade nam nisu dovoljne ni za dio proizvodnje, pa moramo da se kreditno zadužujemo. Jasno je da možemo napraviti veliki iskorak u proizvodnji hrane, jer je naša zemlja izuzetno plodna i na njoj mnogo toga može da uspijeva. Međutim, bez većih stimulacija ruke su nam potpuno vezane, pa ne čudi da je obradivih površina sve manje. S obzirom na aktuelnu situaciju, plašim se da će ljudi sve više odustajati od obrađivanja zemlje, iako bi Srpska i BiH po prirodnom potencijalu mogle da hrane svoje cjelokupno stanovništvo – naglašava Maletić.
Iz Udruženja stočara RS upozoravaju da je od 2010. godine broj poljoprivrednika u Srpskoj sa 70.000 “sletio” na 20.000.
– U proteklih šest godina broj mljekara je sa 12.000 smanjen na svega 4.500. To dovoljno govori u prilog činjenici da je situacija u poljoprivredi prilično teška i da jedva opstajemo – ističe predsjednik ovog udruženja Vladimir Usorac.
U Udruženju voćara RS kažu da proizvođači voća u Srpskoj problem nerentabilnosti sve češće rješavaju – motorkama.
– Nemamo puno izbora, jer se bavljenje voćarstvom zaista ne isplati. Proizvodimo, a onda ne znamo kome ćemo prodati. Dok uvoz cvjeta, mi bacamo svoje voće, a nemamo ni neke veće pomoći od države. Kad se tome dodaju česte vremenske neprilike, jasno je da smo svake godine samo na gubitku – kaže predsjednik ovog udruženja Dragoja Dojčinović.
Podsjetimo, u posljednjih nekoliko mjeseci samo na području Potkozarja deset odsto voćara je odustalo od bavljenja ovom granom poljoprivrede. U posljednjih pola decenije, na ovom lokalitetu je zasađeno 100 hektara voća, a iskrčeno sedam puta više.
Imamo samo skromne farme
Istraživanje UNDP-a, koje se odnosilo na perspektive razvoja poljoprivrede u zemljama širom svijeta, pokazalo je da je BiH agrarno najnerazvijenija zemlja u Evropi, iako čak 60 odsto njenog stanovništva živi u opštinama u kojima bi poljoprivreda trebalo da predstavlja najvažniju privrednu granu.
– Pored činjenice da je poljoprivreda od ključnog značaja za ruralni i privredni razvoj, više od polovine stanovništva BiH, koji žive u seoskim sredinama, ne bavi se poljoprivredom kao primarnom djelatnošću. Većina ruralnih domaćinstava obrađuju samo male bašte ili posjeduju skromne farme – navodi se u izvještaju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu