Ovaj podatak ukazuje da će penzioni sistem mnogih zemalja, usljed demografskih promjena, biti pod značajnim pritiskom u narednim godinama. Kada je riječ o starenju stanovništva nijedna zemlja ne može tvrditi da se s tim problemom ne suočava već sada, ili da na njega ne računa u budućnosti.
Da starenje stanovništva predstavlja ozbiljan ekonomski problem, posljednjim uvedenim mjerama u penzionoj politici potvrdila je i Kina. Naime, prvi put od 1950-ih, ova zemlja je odlučila podići starosnu granicu za odlazak u penziju, ne bi li tako olakšala teret preranog penzionisanja stanovništva. Žene u Kini će prema novoj reformi umjesto sa 50 godina u penziju odlaziti sa 55 godina, a muškarci umjesto sa 60, penzionisati se u starosti od 63 godine. Ono što je važno, je da ove mjere neće biti preko noći uvedene, već će se postepeno implementirati u periodu od narednih 15 godina.
Privatni fondovi
Prema istraživanju Globalni penzioni indeks (MMGPI) koja se provodi od 2009. godine, i ocjenjuje penzione sisteme 37 zemalja i obuhvata 63 posto svjetske populacije, penzioni sistemi Holandije i Danske najbolji su u svijetu. Obe ove zemlje svojim politikama pružaju izuzetno visok procenat finansijske podrške svojim penzionerima. Iza njih su Australija, Finska i Švedska, dok se zemlje poput Meksika, Turske i Tajlanda suočavaju s ozbiljnim izazovima u pružanju osnovne penzione zaštite.
Zašto Holandija ima najbolji penzioni sistem? Uzme li se u obzir činjenica da je ovo zemlja koja izuzetno vodi računa o standardu života svojih građana, onda ova pozicija i ne iznenađuje. Penzioni sistem zemlje obuhvata nekoliko segmenta: državne penzije tj. osnovna penzija na koju pravo ostvaruju svi koji su u ovoj zemlji živjeli ili radili između 17. i 67. godine života, potom takozvane profesionalne penzije po osnovu ugovora o radu, koje ima većina radnika (penzioni fondovi) kao i privatne penzije.
Fondovi u Holandiji se uglavnom finansiraju putem doprinosa zaposlenih i poslodavaca. Naime, iako nije obavezan, više od 90 posto poslodavaca svojim zaposlenima nudi penzijske šeme kojima upravljaju privatni fondovi koji raspolažu ogromnim kapitalom. Holandski radnici i njihovi poslodavci uplaćuju doprinos u privatne penzione fondove koji im garantuju tačno određeni iznos penzije. Ovakva praksa uz državni penzioni fond radnicima donosi visoku penziju koja je nešto manja od plate.
Zanimljivo je da Holanđani pokazuju veliko povjerenje u fondove, a budući da tokom života žive visokim standardom života nije im opterećenje da se jedan dio njihove plate pohranjuje u fondove koje će im poslužiti za bezbrižan penzionerski život.
Treći segment su privatne penzije, a one se ostvaruju tako što samozaposleni kao i oni bez ugovora sa poslodavcem mogu sami uplaćivati doprinose.
Penzije u BiH
Švicarska takođe ima obavezan penzioni fond, poznat kao drugi stub osiguranja, koji nadopunjuje državni sistem. Ovaj fond funkcioniše kao individualna štednja koju poslodavci i zaposleni zajednički finansiraju. Sistem omogućava penzionerima da zadrže određeni standard života nakon povlačenja iz radnog okruženja.
U Velikoj Britaniji, privatni penzioni fondovi, poznati kao “self-invested personal pensions” (SIPPs), omogućavaju pojedincima veću kontrolu nad svojim penzionim uštedama. Ovi planovi pružaju mogućnost ulaganja u različite finansijske instrumente, uključujući dionice, obveznice i nekretnine, čime se omogućava fleksibilniji pristup štednji za penziju.
Penzioneri u Turskoj primaju penziju temeljenu na prihodima, i penzioni sistem ove zemlje, zaključuje se u pomenutoj studiji mogao bi se poboljšati povećanjem minimalne državne penzije za najsiromašnije starije osobe. Na Filipinima penzioneri ostvaruju malu osnovnu penziju i doprinose na dohodak. Stanovnici zemlje mogu primati doživotnu penziju ukoliko su uplaćivali doprinose najmanje 120 mjeseci.
Kada je o BiH riječ, ona po visini penzije nije u društvu ni Holandije ni Danske. Sve više penzionera u BiH se ponovo zapošljava, jedan broj njih na tržište rada vraća želja da ponovo budu aktivni, dok druge ponovo zapošljava finansijska nužda. U entitetu Federacija BiH najniža penzija iznosi 573 KM, a najviša 2867 KM. Prosječna penzija u entitetu Republika Srpska iznosi 593 KM a najviša 3.228 KM, piše Forbes.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu