Uz pomoć digitalizovanog registra, u kojem se za sada nalaze nazivi 649 gradskih ulica sa kućnim brojevima, biće modernizovane brojne usluge Gradske uprave.
U sljedećoj fazi, kroz uvezivanje više institucija, omogućiće se da i građani kod pojedinih usluga ostvare pogodnosti, kao što je recimo prijava prebivališta – rekao je gradonačelnik Igor Radojičić, nakon današnje prezentacije, kojoj su prisustvovali predstavnici Republičke uprave za geodetske i imovinsko – pravne poslove i Ambsade Švedske, pokrovitelja projekta.
Radojičić je dodao da će se na bazi ovog registra moći razvijati i drugi poslovi, među njima i oni koji u vezi sa naplatom poreza na nepokretnosti. On je podsjetio da će od 1. januara iduće godine lokalne zajednice moći da preuzmu naplatu ovog poreza na nepokretnosti, ističući da Banjaluka neće direktno preuzeti kompletnu nadležnost, ali da je, sa druge strane, zainteresovan za provjeru obuhvata, s obzirom na to da u toj oblasti postoji znatna rezerva za naplatu prihoda koji, po zakonu, pripada isključivo lokalnim zajednicama.
– Digitalni registar će nam omogućiti da provjerimo prijavljene nepokretnosti. Sada građani sami prijavljuju nepokretnosti u Poreskoj upravi i na osnovu te prijave plaćaju porez. Međutim, postoji značajan broj nepravilno registrovanih nekretnina, ali i onih koji uopšte nisu prijavili svoju imovinu – kazao je Radojičić.
Ujedno, on je pozvao građane da u naredna tri mjeseca prijave nekretnine jer će Grad, iduće godine, sigurno ući u proces provjere prijavljenih nekretnina.
Koordinator RUGIPP-a na ovom projektu Stojan Jungić, istakao je da će uspostavljanjem adresnog registra, sve adrese u Banjaluci biti na jednom mjestu u centralnom registru, koji će od iduće godine biti dostupan na Geoportalu RUGIPP-a.
Centralni adresni registar predstavlja evidenciju svih ulica i kućnih brojeva stambeno-poslovnih objekata u lokalnim zajednicama u Srpskoj. Adrese će od sada biti evidentirane u digitalnom obliku, a novi način evidentiranja tačnih adresa je, kako je poručeno, od velikog značaja za formiranje biračkih spiskova, uspostavljanje registra prostornih jedinica i naseljenih mjesta, te za ukupnu infrastrukturu geoprostornih podataka.
Uspostavljanje Centralnog adresnog registra i pojedinačno adresnih registara za lokalne zajednice omogućeno je zahvaljujući švedskom donatorskom projektu za unapređenje zemljišne administracije CILAP.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu