U izvještaju se ističe da Turkovićeva kao ministar inostranih poslova ne poštuje Ustav BiH nastojanjima da spoljnu politiku BiH pretvori u privatno vlasništvo SDA.
– Ustav BiH Predsjedništvu BiH izričito daje odgovornost za `vođenje spoljne politike BiH`. Da bi poštovao Ustav, dakle, ministar inostranih poslova BiH mora uskladiti zvanične stavove za koje se zalaže sa stavovima Predsjedništva. Nažalost, Turkovićeva ne poštuje ustavnu arhitekturu BiH i zastupa stavove SDA, a ne stavove Predsjedništva- pojašnjeno je u tekstu.
Kao primjer je naveden slučaj iz februara 2020. godine, kada je Turkovićeva pozvala zamjenika, ambasadore i otpravnike poslova iz sarajevskih ambasada na sastanak u Ministarstvo inostranih poslova.
Uprkos činjenici da je sastanak sazvala u svojstvu ministra inostranih poslova, Turkovićeva je koristila tu priliku da tim diplomatama objasni situaciju u BiH isključivo iz svog ugla, odnosno ugla SDA.
– Već po navici zaobilazi ambasadore i drugo osoblje ambasada BiH koji su Srbi. Takođe je odbila da svjetskim liderima dostavi određena pisma srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjedavajućeg Savjeta ministara – navedeno je u posebnom prilogu izvještaja, posvećenom ponašanju ministra inostranih poslova.
U dokumentu se dodaje da je na početku krize u vezi sa kovidom 19 Turkovićeva pokušala da opstruiše nastojanja Republike Srpske da obezbijedi pomoć prijateljskih zemalja u Evropi za borbu protiv pandemije.
U izvještaju se napominje da se Turkovićeva, bez ovlašćenja Predsjedništva BiH, obratila visokom predstavniku EU Žozepu Borelu i mađarskom ministru inostranih poslove Peteru Sijartu, žaleći se da evropske države šalju pomoć Republici Srpskoj i navodeći da sva pomoć mora ići na nivo BiH.
– Osim toga što je njeno zaobilaženje institucija BiH neprimjereno samo po sebi, pismo koje je uputila jednostavno je netačno. To što entiteti traže i dobijaju pomoć direktno od drugih zemalja u potpunosti je u skladu sa Ustavom BiH, a savršeno je primjereno da jedinice federalne države obezbjeđuju pomoć stranih država – napominje se u izvještaju.
U dokumentu se navodi da Turkovićeva uporno koristi svoj položaj u Savjetu ministara da blokira formiranje stručnog tima koji će se pozabaviti planovima Hrvatske da izgradi odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na granici sa BiH u blizini Novog Grada u Republici Srpskoj.
U toj opstrukciji je uporna uprkos zvaničnom protivljenju Predsjedništva BiH planovima Hrvatske, ističe se u dokumentu.
Izvještaj ukazuje da o prioritetima Turkovićeve kao ministra inostranih poslova govori i njena reakcija na navode da je ambasador BiH u Pakistanu izdao nekoliko hiljada lažnih viza.
U maju Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu u vezi sa navodima da je ambasador BiH u Pakistanu Sakib Forić nezakonito izdao vize za nekoliko hiljada pakistanskih državljana.
Uslijedili su izvještaji Granične policije BiH da su pakistanskim građanima lažno odobrene vize putem Ambasade BiH u Islamabadu.
Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara upozorilo je Predsjedništvo BiH da je ambasador Forić izdao zapanjujući broj sumnjivih viza, čak 3000. Forić, kojeg je na mjesto ambasadora izabrao predsjednik SDA, bio je viši bošnjački komandant tokom rata u BiH devedesetih godina prošlog vijeka.
U tekstu se podsjeća da je tadašnji ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić, Bošnjak, nazvao izdavanje viza bezbjednosnom prijetnjom, te naveo da se u BiH nalazi 9.500 Pakistanaca čiji je identitet nepoznat organima vlasti u BiH, kao i da pakistanski organi vlasti odbijaju da zvaničnicima BiH pomognu da ih identifikuju.
Radončić je takođe ukazao na podatak da su dvojica Pakistanaca koja su prošla kroz BiH osumnjičena za teroristički napad u Francuskoj.
“Umjesto da pomogne u istrazi ovih ozbiljnih navoda kolege Bošnjaka, Turkovićeva je požurila da stane u odbranu ambasadora Forića i pakistanskog ambasadora”, ukazuje se u izvještaju.
U dokumentu se navodi da, čak, i prije imenovanja, raniji rad Turkovićeve jasno govorio da nije pogodna za funkciju ministra inostranih poslova, naročito ne u zemlji sa tri ravnopravna konstitutivna naroda sa različitim vjerskim tradicijama.
– Tokom rata u BiH, Turkovićeva je igrala ključnu ulogu u podržavanju radikalnih islamističkih mudžahedina koji su se borili u redovima bošnjačke vojske, a naročito kada je bila na mjestu ambasadora u Hrvatskoj – navodi se u prilogu izvješataja Savjetu bezbjednosti.
U tekstu je ukazano i na govor koji je u Predstavničkom domu Kongresa SAD 2005. godine održao predstavnik Trent Frenks iz Arizone, koji se obrušio na Stejt department zato što je dozvolio imenovanje Turkovićeve na mjesto ambasadora BiH u SAD, ukazujući na njenu podršku radikalnim islamistima.
On je objasnio da su, pod njenim rukovođenjem, Ambasadu BiH u Zagrebu “SDA i njeno rukovodstvo neprestano koristili za izdavanje bosanskih putnih isprava, viza, statusa humanitarnog radnika i logističku podršku radikalnim islamističkim mudžahedinima koji su odlazili u BiH da tamo vojuju svoj sopstveni džihad”.
Prema njegovim riječima, “pojedinci kao što je Anvar Šaban, duhovni vođa Al kaide u Bosni i rođak Osame bin Ladena, Abu al Madanija, koji je ubijen u borbama u Sarajevu, pa čak i Osama bin Laden lično, ulazili su u Bosnu preko Zagreba”.
U tekstu se navodi i da je 2015. godine NATO odbio imenovanje Turkovićeve na mjesto ambasadora pri NATO-u zato što nije prošla provjere.
U izvještaju se upozorava da Turkovićeva svoje bliske veze sa islamskim radikalima i terorističkim grupama održava i danas.
– U decembru 2019. godine otputovala je u Katar u posjetu Jusufu al Karadaviju, duhovnom vođi Muslimanskog bratstva i predsjedniku Unije dobra, grupe koju su SAD proglasile `posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom – dodaje se u tekstu.
U prilogu izvještaja navodi se da se Turkovićeva hvali doktoratom iz međunarodnih odnosa sa Univerziteta Pacific Western, ustanove koja je raskrinkana kao fabrika lažnih diploma i zatvorena po nalogu suda.
– Strani interesi treba da shvate da su njena akademska zvanja lažna, da ne govori u ime BiH i da su njene veze sa radikalnim islamskim grupama izvor ozbiljne zabrinutosti mnogih u i BiH i izvan nje, čak i mnogih Bošnjaka – zaključak je posebnog priloga 24. izvještaja Republike Srpske Savjetu bezbjednosti
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu