Nadležni odgovornost prebacuju jedni na druge. Iz Grada kažu da nisu dobili zahtjev da se ova manifestacija uvrsti u turistički kalendar za 2022. godinu, a iz Turističke organizacije nemaju odgovor zašto „Ćevap fest“ neće biti održan i ove godine.
– Bio sam ranije na ovom festivalu s porodicom i mogu reći da je atmosfera bila sjajna, hrana odlična, a cijene povoljne. Da li se ovaj festival ne sviđa aktuelnim lokalnim vlastima, jer on predstavlja svojevrsni pečat bivšeg gradonačelnika, ili je u pitanju loša komunikacija i slaba organizacija, ne znam. Nadam se da ćemo dogodine ponovo jesti ćevape – ispričao nam je jedan sugrađanin.
Ova manifestacija je okupljala veliki broj turista, obogatila našu turističku ponudu, prezentovala svijetu naš tradicionalni specijalitet, imala bogat kulturno-zabavni program, ali se ove godine “Ćevap fest” ne nalazi u turističkom kalendaru Banjaluke.
Brend
Nebojša Kuštrinović, promoter i zaštitno lice “Ćevap festa”, rekao je za Srpskainfo da je ovaj festival okupljao veliki broj domaćih i stranih posjetilaca, čemu svjedoči činjenica da je za samo dva dana bilo prodato oko 30.000 porcija ćevapa.
– Ovaj festival je bio od velikog značaja za naš grad, jer je promovisao jedan od glavnih brendova Banjaluke, a to je ćevap. To znači da je njegovao naše tradicionalne vrijednosti, ali i imao značajan turistički potencijal. Brojni strani turisti su za vrijeme trajanja festivala posjetili naš grad, a neki su me čak i molili da ovaj fest potraje bar sedam dana – ispričao je Kuštrinović.
Dodaje da je sramota što smo dozvolili da se ovako važan događaj za grad ugasi.
Ideja o osnivanju ovakvog festa potekla je iz kabineta bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića, a glavni organizatori su bili Grad Banjaluka i Turistička organizacija.
– Mi smo prije realizacije samog projekta napravili anketu i ispitali javnost da li bi oni željeli ovakav festival u gradu, ali i ćevabdžinice kako bi saznali da li bi one učestvovale u ovom festivalu hrane i sjajne atmosfere – kazao je Kuštrinović.
Niže cijene
Dodaje da je veliki broj banjalučkih ćevabdžinica uzelo učešće na ovoj manifestaciji te da su tih dana cijene bile znatno niže.
Kako kaže, njihova želja bila da se festival nastavi i postane jedan od simbola i zaštitnih znakova Banjaluke, ali ga je, sticajem okolnosti, korona stopirala.
Prema njegovim riječima, organizatori su bili radi da ga iz godine u godinu ponovo realizuju, jer je ovo prvi festival ovakvog tipa. Promovisao je bezvremenski brend najvećeg grada Srpske i imao veliki značaj za domaće kulinarstvo.
“Ćevap fest” je manifestacija koja je trebala da se održi u sklopu programa „Banjalučko proljeće“, ali ove godine to neće biti slučaj.
– “Ćevap fest” je jedini pravi način za promociju ćevapa kao banjalučkog brenda. Mi smo istražili kako je banjalučki ćevap poprimio baš ovakav oblik, teksturu i veličinu. Naš ćevap ima poseban način pripreme degustacije, ima jedinstven šmek i ukus – tvrdi Kuštrinović.
Karnevalski grad
Dodaje kako je Banjaluka grad koji je s tradicijom od 50 godina bio prepoznatljiv po vašarima, ali su se vrijednosti promjenile, a sa njima i turistička ponuda grada.
– Uspjeli smo narušiti tradiciju dugu pola vijeka, pa nije ni čudo što je prekinut “Ćevap fest”, nešto što je tek trebalo da počne da niže uspjehe i gradi tradiciju. Banjaluka je nekad bila grad vašara, a sada se pretvorila u karnevalski grad. Pitam se kada je to Banjaluka imala karnevale – rekao je on.
Dodaje da je banjalučki “Ćevap fest” bio odlično organizovan, po ugledu na velike evropske festivale hrane.
– Sve je bilo urađeno na visini zadatka, po ugledu na neke druge evropske i svjetske gastronomske festivala poput Oktobar festa, a ulaz je bio besplatan – prisjeća se Kuštrinović.
Kako kaže, čak su namjeravali da ćevap prijave kao naše kulturno nematerijalno blago, “a sad nemamo Ćevap fest, ali imamo karnevale”.
– Ono čega se rado sjećam jesu nasmijana lica posjetilaca i njihovo oduševljenje kada probaju banjalučki ćevap. Prilazili su mi i Banjalučani, ali i strani turisti i tražili da ovaj festival traje duže – naglasio je Kuštrinović.
Bajkeri
Dodaje da je korona kratko pomrsila konce i omeli ih u realizaciji projekta, ali kako kaže, ovo sada nije korona.
– Da je bilo sreće da se naš festival organizovao kad je bio biciklistički maraton, kada su u naš grad dolazili biciklisti iz cijelog svijeta da osjete dašak naše tradicije i čari gastronomskog festivala koje Banjaluka ima još iz perioda Vlade Miloševića – ističe Kuštrinović.
Iz Turističke organizacije grada Banjaluka potvrdili su da ove godine domaći i strani posjetioci ipak neće probati autentičnu banjalučku delikatesu.
– Festivali generalno imaju veliki značaj za Banjaluku, jer je posjećenost ovih manifestacija, u najmanju ruku, jako visoka. Oni svojim bogatim sadržajima privlače i domaće i strane posjetioce – rekla je za Srpskainfo portparol Turističke organizacije, Branka Branković.
Dodaje da je Banjaluka, kao grad kontinentalnog turizma, fokus odavno stavila na manifestacioni turizam, što znači da su festivali u gradu na Vrbasu od velikog značaja.
– Tu se posebno mogu izdvojiti muzički festivali kao što je “Freš vejv”, koji okuplja više od 30.000 posjetilaca, posebno mladih. Potom “Moto fest”, koji privlači ljubitelje ovog sporta, adrenalina dobre muzike, ali i obožavaoce motora. Oni svojim vratolomijama i performansima svaki put publiku ostave bez daha – kaže Brankovićeva.
Dodaje da u prosjeku od četiri do osam hiljada bajkera tradicionalno stiže u Banjaluku, a sa njima dolaze i turisti, ne samo iz regiona nego iz svijeta.
– Ono što moram da napomenem je da najveći grad Srpske više nije grad sezonskog turizma, koji živi od sezone do sezone, već kroz cijelu godinu bilježi tendenciju rasta. O tome svjedoče i podaci iz naših anketa koji pokazuju porast dolazaka i noćenja turista, kako iz regiona tako i zapadne Evrope – naglasila je ona.
Manifestacije
Kako kaže, u Banjaluku dolaze i turisti iz najudaljenijih egzotičnih destinacija poput Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Tajlanda, Kine, Japana i slično.
Kada je riječ o ljetnjem periodu, Banjaluka obiluje brojnim manifestacijama različitog sadržaja, od sportskih, kulturno-umjetničkih, zabavnih, edukativnih, koje su namijenjene svim generacijama.
– I ove godine je „Kozara fest“ privukao goste i učesnike iz cijelog svijeta. Manifestacija kojoj se svi radujemo, „Ljeto na Vrbasu“, okupiće veliki broj posjetilaca i oko 25 skakača. U naš turistički kalendar upisane su brojne manifestacije, od sajmova za najmlađe, „Noć tvrđave“, čuveni viteški festival Kastrum, i brojni festivali koji promovišu ljepote prirode i turizma – naglasila je Brankovićeva.
Dodaje da Turistička organizacija nastoji da sve festivale u gradu podrži bilo finansijski ili aktivnostima promocije.
Iz Gradske uprave rekli su za Srpskainfo da Odjeljenje za privredu i lokalni ekonomski razvoj još nije zaprimilo zahtjev od organizatora za održavanje manifestacije „Ćevap fest“, kako ni u sklopu javnog poziva za prijavu manifestacija za Kalendar turističkih manifestacija za 2022. godinu, tako i nezavisno od Kalendara.
– Manifestacija „Ćevap fest“ je promocija autentičnog i jedinstvenog banjalučkog proizvoda koji svakako doprinosi turističkom sadržaju, kao i povećanju broja turista – navode iz resornog Odeljenja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu