Takozvana riba veslača smatra se predznakom katastrofe zbog navodne povezanosti sa zemljotresima. Stvorenje dugo četiri metra očajnički je pokušavalo da diše kroz škrge kad se našlo van vode, a posjetioci plaže Kankas u Punta Salu u Peruu pokušali su da mu pomognu da se vrati u more. Uprkos svim naporima lokalnog stanovništva riba je nažalost nastradala.
Pojedini stanovnici bili su previše zabrinuti da bi ostali na plaži jer su se plašili da će se zemljotres dogoditi za nekoliko minuta. Ništa strašno se međutim nije dogodilo, ali zabilježeni su potresi nekoliko dana nakon što je primjećena riba.
– Ribari se nisu plašili da je dodirnu i pokušali su da je vrate u more, međutim, bilo joj je suđeno da umre – navodi jedan mještanin.
Na snimcima i fotografijama vide se dva muškarca kako vuku dugačku ribu nazad u vodu ispred velike grupe posmatrača među kojima je bilo i desetine djece.
– Već je poznato da se katastrofe dešavaju u ovim vremenima i da će mnogi od nas patiti zbog toga – navodi jedan korisnik.
– Te ribe su sinonim za zemljotrese i cunamije. Morate da razmislite o onom posljednjem potresu na obali Salvadora – upozorava drugi korisnik.
– To ne znači da dolazi katastrofa. To su dubokomorske ribe koje ako su povrijeđene ili će uskoro umrijeti dolaze na obalu – nadovezao se treći korisnik.
Ribari su rekli da je to druga veslača koju su našli na plaži posljednjih mjeseci. Prethodno je izašla na plažu tokom ciklona u martu.
Zbog svoje veličine i oblika veslače podsjećaju na morske zmije i smatraju se pretečama zemljotresa i nesreće u japanskoj mitologiji. Mit je ponovo raspaljen 2011. godine nakon zemljotresa i cunamija u Japanu. Neposredno prije katastrofe najmanje desetina rijetko viđenih riba isplivala je na obalu Japana krajem 2009. i 2010. godine.
Geofizički institut Ekvadora rekao je da mit nema validnost ni u jednoj naučnoj studiji.
Veslača se smatra jednom od najdužih riba u okeanu i može mjeriti do 17 metara u dužinu i težiti više od 200 kilograma. Njihovo tijelo je bez ljuske, a koža ima ljigav srebrnast zaštitni omotač poznat kao guanin, prenosi Kurir.
Njihova leđna peraja počinju između očiju i dopiru do repa.
Zbog svoje sposobnosti prilagođavanja različitim temperaturama nalazi se u većini svjetskih okeana sa izuzetkom polova. Žive na dubinama do 1.000 metara i viđanja nisu baš česta.
S vremena na vreme završe na plažama nakon oluje ili kada zadobiju ozbiljne povrede.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu