Stratišta će, kako je najavljeno, zajednički obići najviši hrvatski državni funkcioneri zajedno s predstavnicima srpske manjine.
Već je najavljeno da će predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković u septembru otići u Varivode, gdje je poslije hrvatske akcije “Oluja” ubijeno 16 srpskih civila, dok će ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved krajem avgusta položiti vijence srpskim žrtvama u Gruborima.
To je izazvalo šok među hrvatskim nacionalistima, posebno jer je riječ o brigadnom generalu Hrvatske vojske, tri puta ranjavanog u borbama. Ovo će ujedno biti prvi put da su se neki visoki hrvatski funkcioneri na ovaj način poklonili srpskim žrtvama u toj državi.
Istovremeno, predsjednik SDSS Milorad Pupovac najavio je da će otići na komemoraciju hrvatskim žrtvama u Škabrnji, kako bi podijelio bol s njihovim porodicama. Planira se obilazak i drugih stratišta na kojima su stradali civili, što predstavlja simboličnu prekretnicu za hrvatsku državu na putu suočavanja s prošlošću s obzirom na to da do sada nije bilo volje da se uopšte razgovara o srpskim žrtvama.
Iako su i ranije pojedini hrvatski predsjednici i premijeri izražavali osudu i žaljenje zbog srpskih žrtava, nikada nije napravljen iskorak kakav namjeravaju da učine Plenković i njegova Vlada.
Da hrvatski državni vrh želi napraviti novi iskorak vidljivo je i u njihovim porukama upućenih ovih dana, u kojima navode da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, te da isto očekuju i od hrvatskog društva.
I dok dio javnosti u Hrvatskoj pozdravlja ovaj potez Plenkovićeve vlade, drugi dio ultra nacionalista negoduje, nazivajući ih izdajnicima. Međutim, hrvatski državni vrh za sada nema namjeru da mijenja zacrtani kurs.
Analitičari procjenjuju da bi ovaj preokret, ukoliko bude političke mudrosti i snažne volje, mogao dovesti do smanjenja napetosti između Srba i Hrvata u toj državi. Ističu da bi sličan potez trebali napraviti i političari u BiH, ukoliko istinski žele pomirenje i iskorak naprijed iz prošlosti u budućnost.
Napominju da to ne bi automatski značilo i istinsko pomirenje, ali bi dovelo do konačnog smiraja za žrtve proteklog rata, kao i olakšanje za njihove porodice, jer bi se pokazala volja da se ide u pravcu mira i da se strahote iz devedesetih više neće ponoviti.
Da li će političari koji se nalaze u samom vrhu vlasti u Bosni i Hercegovini, kako srpski, tako i hrvatski i bošnjački, ikada smoći snage da zajednički obiđu sva stratišta širom države i poklone se žrtvama, bez obzira na njihovu nacionalnost?
Ako se to ikada desi, da li će to i u kojoj mjeri doprinijeti normalizaciji odnosa u BiH?
Jedan od rijetkih političara koji je još prije šest godina zagovarao ovako nešto bio je bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić. Međutim, njegova inicijativa nije dobila željeni epilog.
Ivanić u izjavi za Srpskainfo podsjeća da je na početku svog mandata u ulozi srpskog člana Predsjedništva BiH predložio da se obiđu stratišta sva tri naroda i da im se oda pomen.
– Prijedlog je bio da nas tri člana Predsjedništva obiđemo po jedno mjesto stradanja Srba, Hrvata i Bošnjaka, ali da ne držimo nikakve govore već samo položimo cvijeće i da se održi molitva. Prijedlog je bio da na mjestu stradanja Bošnjaka molitvu održi reis, na mjestu stradanja Srba mitropolit, a tamo gdje su stradali Hrvati da molitvu održi kardinal – pojašnjava Ivanić.
Dodaje da je bilo skoro sve dogovoreno, pa čak i mjesta koja će obići, a sva tri se nalaze u srednjoj Bosni.
Jedno od njih je trebalo da bude Bradina kod Konjica, gdje je 1992. godine najbrutalnije ubijeno 48 srpskih civila, a preostali odvedeni u logore ili protjerani. Njihova imovina je opljačkana, a kuće i crkva zapaljeni i srušeni.
Drugo mjesto koje su trebali posjetiti je bilo Križančevo selo kod Viteza, gdje je u decembru 1993. godine ubijeno na desetine pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i civila.
Za mjesto stradanja Bošnjaka bila je predviđena posjeta selu Ahmići kod Viteza, gdje je u aprilu 1993. godine ubijeno 116 civila bošnjačke nacionalnosti.
– Međutim, to je propalo, jer je jedan od članova Predsjedništva insistirao da se posjete dva mjesta stradanja njegovog naroda i po jedno od ostala dva naroda. Žao mi je što je moj prijedlog propao, jer bi taj događaj doprineo, makar simbolički, nekoj vrsti pomirenja i prihvatanja činjenice da je u BiH bilo mnogo žrtava na svim stranama. Očito kod ostalih nije bilo spremnosti za tako nešto – pojašnjava Ivanić.
On ne vjeruje ni da će se tako nešto skoro desiti u BiH, jer još uvijek „vlada filozofija da bi se na taj način izjednačile sve žrtve“.
– To je potpuno pogrešno – napominje Ivanić.
Ističe da će se tako nešto desiti tek kada se nađu tri lidera iz sva tri naroda koja će biti spremna da naprave jedan takav iskorak. Ivanić za sada ne vidi te lidere.
Kolektivni zatvor
Univerzitetski profesor iz Mostara i sociolog Slavo Kukić ističe da najnovija dešavanja u Hrvatskoj predstavljaju civilizacijski iskorak, što je dobar znak za hrvatsko društvo kako bi se napokon oslobodilo hipoteke koja ga opterećuje od devedesetih godina do danas.
– Da se na ljude ne gleda kroz ideološke naočare, već na njihove vrijednosti i doprinos društvu. Skeptik sam da ćemo svjedočiti istim ili sličnim procesima u BiH sve dok na sceni imamo političke paradigme koje opterećuju ovu državu u protekle tri decenije – kaže Kukić.
Ocjenjuje da političari u BiH egzistiraju na filozofiji sukoba i grupnih frustracija, kao i mržnje i netrepeljivosti, pa im nije u interesu da nešto mijenjaju.
Kukić kaže da ne vjeruje da se takva promjena može dogoditi preko noći, niti da će se ona dogoditi isključivo unutrašnjom energijom.
– Narod u BiH se trenutno nalazi u nekoj vrsti kolektivnog zatvora od strane vlastitih lidera i vođa – poručuje Kukić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu