Ako PDP dobije kandidaturu za predsjednika, postoji vjerovatnoća da ja budem potencijalni kandidat – kazala je Trivićeva za Srpskainfo.
Podsjećamo da je za sutra najavljen sastanak parlamentarnih stranaka opozicije koji će biti održan na Jahorini.
Netransparentan rad Vlade Srpske
Trivićeva je govoreći o najavljenom zaduženju Srpske na Londonskoj berzi postavila pitanje ustavnosti odluke Vlade da izađe na međunarodno finansijko tržište, s obzirom da Ustav Republike Srpske u Članu 70, Stav šest, jasno propisuje da nadležnost nad zaduživanjem ima Narodna skupština, a ne Vlada.
– Iz tog razloga ćemo pokrenuti ocjenu ustavnosti posljednjih izmjena Zakona o zaduženju, dugu i granacijama pred Ustavnim sudom kako bi se spriječila svaka sljedeća pogubna politika Vlade – istakla je Trivićeva.
Ona kaže da je drugi problem to što izlazak na zatvorenu ponudu u kojoj Vlada na neki način bira i određuje investitore koji će kupiti obveznice radi netransparentno, te se postavlja opravdano pitanje ko će kupiti obveznice Republike Srpske, odakle je porijeklo novca i zašto ponuda nije otvorena?
– S obzirom na loš kreditni rejting koji trenutno ima Republika Srpska, možemo očekivati visoku kamatnu stopu, daleko višu nego na domaćem finansijskom tržištu na kojem još uvijek postoji spremnost domaćih finansijskih institucija da kupuju obveznice koje emituje Vlada – kaže Trivićeva.
Pola budžeta za vraćanje kredita
Govoreći o određenim pokazateljima duga, Trivićeva je podsjetila da je učešće rate kredita u redovnim budžetskim prihodima 2008. godine iznosilo osam odsto, 2011. godine oko 20 odsto, 2016. godine 43 odsto, da bismo u narednim godinama mogli doći u situaciju da rata kredita iz budžeta dostigne iznos veći od 50 odsto redovnih prihoda budžeta. Redovni budžetski prihodi iznose oko 1,9 milijardi ako iz njih isključimo doprinose za PIO koji su 2015. godine postali sastavni dio budžeta, ali se ovi prihodi koriste za isplatu penzija, te se ne mogu smatrati izvornim prihodima budžeta, dok će nam u narednim godinama dospijevati rate kredita od preko milijardu maraka, što znači da će se pola od onoga što privreda i narod uplati u budžet biti korišteno za vraćanje kredita.
– Konkretno, mi moramo u Zakon o zaduženju, dugu i garancijama uvrstiti ograničenje koliko godišnje se možemo zadužiti i prijedlog je da to bude u prvim godinama 30 odsto redovnih prihoda budžeta. Ovo što sada radi Vlada Republike Srpske je pogubna politika kojom će se premostiti dvije naredne godine, a šta će biti poslije njih to ne zanima – ističe Trivićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu