Naime, uzimajući u obzir buduću distribuciju ključnih fondova za razvoj, Rumunija, Bugarska i Hrvatska planiraju promjenu valute.
Nakon Bregzita, nalaziti se izvan evrozone može te učiniti uljezom. Samim pogledom na pripremljeni EU budžet vidi se jasan naglasak na evrozonu – izjavio je Juraj Kotian, hrvatski ekonomista za “Jutarnji list“.
Iako su planovi navedenih balkanskih zemalja u kontrastu su s bogatijim dijelovima nekadašnjeg komunističkog istoka, a ni grčko iskustvo s evrom nije baš pozitivno, najsiromašnijim zemljama članicama EU fondovi za razvoj dobro će doći u budućnosti.
Tako je u pripremama najdalje došla Bugarska, najsiromašnija zemlja EU, koja želi da se prebaci na evro već ovog ljeta. Hrvatska je najavila promjenu valute u sljedećih 5 do 10 godina, dok Rumunija još nije otkrila vremenski rok u kojem će izvršiti navedenu promjenu.
– Postavljanje konkretnog datuma zahtijeva duboku analizu realne, strukturalne i institucijske konvergencije – smatra rumunska Vlada.
Iako Hrvatska i Rumunija moraju ispuniti još mnogo uslova, samit koji će se sljedećeg proljeća održati u Rumuniji (vezan uz budućnost EU nakon Bregzita) mogao bi dati jasnije odgovore vezane za njihov prelazak na evro.
S druge strane, Bugarska je već ispunila evropske kriterijume, pri čemu su je Njemačka i Francuska podržale (dok je Evropska centralna banka nešto manje zagrijana za tu ideju).
– Postoji velika želja članica evrozone da prošire svoj klub zbog populizma koji je poljuljao geopolitiku i doveo u pitanje evropski projekat – rekao je Finiks Kalen, strateg “Societe Generale Grupe” dodajući da bi političari evrozone mogli vidjeti širenje kao validaciju EU kao projekta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu