Najveći strani vlasnik američkog duga smanjio je taj nivo za 20,5 milijardi dolara, što je neznatno smanjenje, kojim je ukupan iznos njihovog udjela sveden na 1.120 milijardi dolara, navodi ta stanica.
Taj potez, kako se ocjenjuje, predstavlja nastavak primjene obrasca smanjenja udjela vlasništva u američkom dugu, koji dolazi pošto dvije strane nisu uspjele da postignu dugoročni trgovinski sporazum već su umjesto toga ušle u tarifnu bitku “milo za drago”, koja je eskalirala posljednjih dana.
U 12-omjesečnom periodu, zaključno sa u martom 2019, posljednjim mjesecom za koji su dostupni podaci, kineske “zalihe” američkih državnih zapisa, obveznica i drugih hartija od vrijednosti smanjene su za 67,2 milijarde dolara, što je pad od 5,6 procenata.
U odnosu na maksimalan nivo iz 2012. godine, ukupan iznos je pao za nekih 200 milijardi dolara, tako da sada Kina ima udio od 7,0 odsto u ukupnom dugu SAD-a naspram ranijih 12 procenata, prema podacima UBS-a.
Prijetnja te zemlje da ili neće kupovati američke dužničke hartije ili da će krenuti u njihovu direktnu prodaju uzdrmala je ranije tržište obveznica, navodi CNBC.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu