Od javnog preduzeća, koje gazduje najvećim prirodnim resursom Srpske, šumama ukupne površine od skoro milion hektara, očekivalo se mnogo više. Bila je to jasna poruka sastanka na kojem su u ponedjeljak, resorni ministar Boris Pašalić, te njegov pomoćnik zadužen za resor šumarstva Goran Zubić, zajedno sa kompletnim rukovodstvom “Šuma RS” raspravljali o završnom računu ovog preduzeća.
Sastanak je, uključujući i radni ručak, trajao punih 7 sati, ali podaci koji su na ovom skupu prezentovani još nisu dostupni javnosti.
Završni račun je gotov, rezultati su poznati, ali ih ne mogu komentarisati, dok izvještaj o poslovanju ne usvoji Nadzorni odbor “Šuma RS”. Sjednica NO se očekuje do kraja mjeseca, ali kako sam i ranije rekao, već sada je jasno da će se neke stvari morati mijenjati, a to podrazumijeva i izvjesne kadrovske promjene – rekao je za Srpskainfo generalni direktor “Šuma RS” Slaven Gojković.
Sledovanje
“Izvjesne kadrovske promene” mogu se očekivati u šumskim gazdinstvima koja su poslovala s gubitkom, ali i u upravi preduzeća, i to ne samo zbog mršavih finansijskih rezultata, nego prije svega zbog svođenja računa među strankama na vlasti. Kako se bliže lokalni izbori, borba za fotelje je sve žešća.
Kako saznajemo, v.d. predsjednika DNS Nenad Nešić insistira da dobije jedno mjesto izvršnog direktora u upravi “Šuma RS”, koje ovu stranku “sleduje” na osnovu međustranačkog dogovora. Zbog toga bi, tvrde naši izvori, bez fotelje mogao ostati aktuelni izvršni direktor za proizvodnju, Milan Tepić iz Demosa, ili neko od kadrova SNSD-a, jer Dodikova partija ima jednu fotelju “viška” u upravi “Šuma RS”.
Kad su u pitanju direktori organizacionih jedinica, za svoju sudbinu zabrinuto je njih sedmoro, koji su prošlu godinu završili u minusu.
Gubitaši
Kako nezvanično saznajemo, najveće gubitke bilježi Centar za sjemensko rasadničku proizvodnju, poznatiji kao Rasadnik u Doboju. Ova organizaciona jedinica “Šuma RS” prošlu godinu je završila u minusu od oko 726.000 KM.
Sa gubitkom je poslovao i Centar za gazdovanje kršom, sa sjedištem u Trebinju, koji je u minusu od oko 250.000 KM.
Ono što, međutim, posebno brine jeste činjenica da su u dubokom minusu i šumska gazdinstva, čak i ona koja raspolažu velikim šumskim bogatstvom. Najlošija je situacija u ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš, gdje je minus na kraju 2019. godine veći od pola miliona KM i veći je nego na početku prošle godine.
ŠG “Oštrelj” Drinić poslovnu godinu je završio sa gubitkom od oko 442.000 KM, ali u ovom gazdistvu je od septembra i promjene direktora dug smanjen za 357.000 KM. ŠG “Borja” Teslić je uknjižio minus od skoro 200.000 KM. Ovo šumsko gazdinstvo je, tvrde naši izvori, opterećeno ogromnim akumuliranim gubicima, koji se mjere desetinama miliona maraka.
Analiza
U minisu su i šumska gazdinstva “Lisina” Mrkonjić Grad, sa gubitkom od 160.000 KM, kao i ŠG “Drina” Srebrenica i ŠG “Majevica” Lopare.
Goran Zubić, pomoćnik ministra poljoprivrede zadužen za šumarstvo, kaže da smjene direktora nisu isključene. Ipak, odluka o tome ko leti iz fotelje ne zavisi samo od brojki iz finansijskog izveštaja.
– To pitanje još nije na dnevnom redu. Potrebna je detaljna analiza, jer moramo znati zbog čega je neko šumsko gazdinstvo u minusu: da li je za gubitke odgovorno rukovodstvo ili su u pitanju neki objektivni razlozi – kaže Zubić.
Ko će kontrolisati kasu?
U “Šumama RS” vodi se žestoka debata o tome da li će šumska gazdinstva, kao i do sada, poslovati isključivo preko centralnog računa preduzeća, koji kontroliše uprava, ili će se organizacionim jedinicama dati veća samostalnost.
Kako kaže pomoćnik ministra Goran Zubić, dosadašnji način raspolaganja novcem ne odgovara gazdinstvima koja ostvaruju najveće prihode. Zato će, kaže, Ministarstvo angažovati grupu eksperata ekonomista, koji će razmotriti situaciju i predložiti najbolji model za funkcionisanje računa u “Šumama RS”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu