Iako influenseri na društvenim mrežama često promovišu suplemente i tretmane protiv starenja, ništa zapravo ne može spriječiti starenje, tvrdi ljekar dr Džošua Septimus.
Umjesto toga, važno je posvetiti se navikama koje nam mogu pomoći da živimo dug i zdrav život. Takođe, važno je usredsrediti se na navike koje će nam omogućiti da nastavimo da radimo ono što volimo.
Na primjer, ako volimo da putujemo, trebali bismo da se fokusiramo na mobilnost kako bismo mogli da se krećemo i u starijoj dobi.
“Nije samo u pitanju dodavanje godina vašem životu, već i života vašim godinama”, ističe dr Ailen Pangilinan za “HuffPost”.
Dakle, kako doprineti dugovječnosti? Ljekari su podijelili šta izbjegavaju radi zdravog starenja, piše B92.
1. Nikada ne potcjenjuj važnost vježbanja
– U gerijatriji nema ničega što češće prepisujem od vježbanja. Vidjela sam koliko je vježbanje pomoglo starijim odraslim osobama koje su ostarile dostojanstveno, u poređenju s onima koje nisu. U ovoj dobi morate pronaći vrijeme za sebe kako biste vježbali – navodi dr Pangilinan.
Posebno se preporučuje da se prioritet da aerobnom vježbanju.
– Cilj je 150 minuta fizičke vježbe nedjeljno, podijeljeno na 30 minuta dnevno pet dana u nedjeljno. To je cilj; ne možete odmah skočiti s nule na taj cilj u jednom danu. Uvijek preporučujemo da postupno povećavate aktivnosti prema tom cilju – dodala je.
2. Ne potcjenjuju važnost treninga snage
Vježbanje je izuzetno važno za zdravo starenje, a to uključuje i trening snage. Trening snage omogućuje nam održavanje mobilnosti.
– Jedan od temelja zdravog starenja, kada savjetujem pacijente, je mišićna masa. Mislim da je apsolutno ključno da pacijenti nastave ili započnu, ako već nisu, s treninzima snage tokom svojih starijih godina. Kako starimo, gubimo nemasnu mišićnu masu, a što više nemasne mišićne mase možete održati u starijoj dobi, bićete stabilniji i manja je vjerovatnoća da ćete pasti – objasnio je dr Septimus.
3. Pokušavaju da se ne izoluju
– Znamo da socijalna izolacija utiče na zdravlje. Znamo da može uticati na dugovečnost, fizičko i mentalno zdravlje – napominje dr Majkl Danielvic.
Dodaje da ne bi direktno rekao pacijentima: “Nemojte da se izolujete”, jer to nije razumna naredba.
Izolacija se može dogoditi kada osoba izgubi porodicu ili društveni krug, ili zbog hronične bolesti. Situacija nije uvijek crno-bijela.
“Podstičem ljude da se uključe u svoju zajednicu, da se povežu sa svojim okruženjem, da provode vrijeme s podrškom i ljudima koji im znače”, rekao je.
4. Ne koriste duvan niti pretjeruju s alkoholom
“Znamo da duvan fizički i kognitivno prevremeno stari ljude, pa ih podstičem da, ako puše ili koriste duvanske proizvode, stvarno rade s ljekarima i podrškom kako bi pokušali da prestanu, iako razumijemo da je to vrlo teško”, kaže dr Danielevic.
Bilo da imamo 20, 40, 60 ili 80 godina, nikada nije kasno da prestanemo da koristimo duvan.
U skladu s time, trebali bismo da izbjegavamo i pretjeranu konzumaciju alkohola. To znači do dva pića dnevno za muškarce i jedno piće ili manje dnevno za žene.
Međutim, čak i ova količina može biti previše za neke, posebno starije osobe s bolestima poput dijabetesa, visokog krvnog pritiska i problema s pamćenjem.
Alkohol je povezan s bolestima poput raka, bolesti srca, moždanog udara i drugih, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
Radi dugovječnosti i opšteg zdravlja, što manje pijemo, to bolje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu