Kako piše sajt “National interest”, odnos Kine i SAD je najvažniji bilateralni odnos dvije države na svijetu. Taj odnos je od vitalnog značaja za održavanje nekog vidljivog globalnog poretka i za sprečavanje rasprostranjenog širenja nuklearnog oružja. Takođe je od vitalnog značaja za nastavak globalnog ekonomskog rasta, pri čemu se sprečava stvarna perspektiva uništenja životne sredine. Ipak, nakon obećavajućeg starta i susreta američkog i kineskog predsjednika u Mar-a-Lagu na Floridi, odnosi između SAD i Kine su skrenuli sa šina i sada se nalaze na putu ka ambisu.
Ne samo da postoje opasnosti od sukoba oko Tajvana i Južnog kineskog mora, već je na pomolu i pravi trgovinski rat koji prijeti da se razdvoji dvije najveće ekonomije na svijetu i koji bi mogao imati tragične posljedice.
Ono što je najvažnije za sadašnju američku administraciju, ovaj trgovinski rat s Kinom će gotovo sigurno značiti neuspjeh sporazuma sa Sjevernom Korejom, koji je nedavno potpisan u Singapuru, a kojim se Tramp hvali kao jednim od najvećih istorijskih dostignuća.
To mora da bude tako, jer svi znaju da je Kina okosnica tog sporazuma. Ako bi nekome trebalo podsjećanje na uticaj Pekinga na Korejsko poluostrvo, Kim Džong-un je prošle nedjelje ponovo boravio u Kini, treći put otkako je na vlasti.
Američka strategija “maksimalnog pritiska” je ranije mogla da satera u ćošak lidera Sjeverne Koreje, ali ta strategija mogla bi da bude efikasna samo ako Peking ostane pri strogim sankcijama Pjongjangu, ali se već čini da one omekšavaju.
Osim toga, Kina vjerovatno predstavlja jedini mogući put do prave denuklearizacije.
Da bi se denuklearizacija Korejskog poluostrva postigla, potrebno je pet jednostavnih koraka:
Prvo, kineski specijalisti za kontrolu oružja moraju da popišu sjevernokorejski nuklearni arsenal.
Drugo, kineske logističke mreže (putevi i pruge) treba da se koriste za premještanje oružja iz Sjeverne Koreje na efikasan način.
Treće, Kina može da uskladišti sjevernokorejski arsenal na sjeveroistoku Kine na način kojim bi to oružje bilo čuvano, ali i da se Sjevernoj Koreji da nominalno starateljstvo nad njim.
Četvrto, Kina treba da potvrdi kinesko-sjevernokorejski sporazum o uzajamno saradnji i pomoći, potpisan 1961. godine i tako ponovo potvrdi svoju posvećenost Sjevernoj Koreji da će je štititi od spoljne agresije.
Peto, Kina bi trebalo da pošalje određeni broj frigata, vojnih aviona, tenkova itd Sjevernoj Koreji kako bi spasila ponos njene armije u vrijeme denuklearizacije.
Međutim, ono što je izgledalo moguće do prije neku nedjelju, sada djeluje teško dostižno zbog rastućih tenzija između SAD i Kine.
Kako navodi “National interest”, sva je prilika da će Kina uzvratiti Americi na uvedene carine, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što njen lider Si Đinping ne želi da izgleda slab pred američkim pritiskom.
Neki analitičari smatraju da su kineski stratezi predvidjeli okršaj još godinama ranije i da je zapravo Inicijativa “Pojas i put” zamišljena kao odbrana od američke prijetnje. Zašto bi Kini bili potrebni američki kupci, kada može da ima milijarde mušterija iz Evrope, Azije i Afrike?
Ipak, kako zaključuje “National interest”, i dalje postoji mogućnost da Kina, uprkos svađi sa SAD, pokaže da joj je stalo do svjetskog mira i odluči da omogući denuklearizaciju Sjeverne Koreje, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu