Rezervoar domaće radne snage u Srpskoj je odavno iscrpljen. Na evidenciji Zavoda ostalo je još oko 56.000 nezaposlenih koji, prema tvrdnjama privrednika, nisu previše zainteresovani da obuku radna odijela.
Kako u Zavodu ne bi bili besposleni, poslodavci predlažu totalni zaokret u njihovom funkcionisanju, piše Capital.
– Smatramo da oni treba da budu servis malim i srednjim preduzećima kod pronalaska radnika iz inostranstva, odnosno da budu svojevrsna produžena ruka privredi – kaže potpredsjednik Unije Saša Trivić.
Zavod bi, kako dodaje, trebao biti kontrolna tačka za dolazak stranih radnika, vodio bi evidenciju o dolasku radnika i njihovom raspoređivanju te usput sarađivao sa stranim agencijama koje posreduju u zapošljavanju.
– Imamo situaciju da radna snaga dolazi nekontrolisano, preko raznih posrednika, a imamo i puno malih i srednjih preduzeća koja nemaju kadrovski potencijal da se sami snađu za radnike. Ukoliko država preko Zavoda ne pomogne da nam dođe stručniji i kvalitetniji kadar iz vana, doći ćemo u situaciju da će mala preduzeća ostati bez radnika, a država samim tim bez poreza i doprinosa – upozorava Trivić.
On navodi da Hrvatska ima 120.000 stranih radnika, Srbija 70.000, a BiH tek oko 4.000 što, kako dodaje, pokazuje da postoji prostor za uvozom radne snage.
“Prioritet podizanje aktivnosti raspoložive domaće radne snage”
Međutim, ovom idejom nisu oduševljeni u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske. Kažu da su im poznate namjere poslodavaca, ali napominju da su njihove nadležnosti zakonom definisane.
Na tržištu rada u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme dešavaju se određene promjene u sferi ponude radne snage prouzrokovane demografskim promjenama i migracionim trendovima. Ova dešavanja vezana su i za zemlje u okruženju, kao i za zemlje EU.
Tvrde da na domaćem tržištu i dalje postoji potencijal na strani ponude radne snage, ali da je ona neaktivna. Tu prije svega misle na žene i mlade do 30 godina.
Prema posljednjim podacima iz Ankete o radnoj snazi, koju provodi Republički zavod za statistiku, u strukturi radno sposobnog stanovništva posmatrajući prema aktivnosti, 62,5 odsto žena je neaktivno.
– Podizanje aktivnosti raspoložive domaće radne snage i zapošljavanje domaćeg stanovništva smatramo kao prioritet u odnosu na traženje radne snage u inostranstvu – poručuju oni.
Napominju da je zapošljavanje stranaca definisano Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i osoba bez državljanstva, te da oni izdaju radne dozvole u slučajevima gdje na evidenciji Zavoda nema domaće radne snagu za traženo zanimanje.
– Za provođenje ideje Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske neophodna je i izmjena u institucionalnim nadležnostima Zavoda i još niz drugih organizacionih promjena. Sadašnje zakonske odredbe definišu djelovanje Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske samo na domaćem tržištu i usmjerene su na rad sa licima koja se nalaze na evidenciji Zavoda kao nezaposlena osoba – zaključuju oni.
Inače, prema posljednjem izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, u Zavodu je zaposleno preko 350 ljudi koji su raspoređeni u sedam filijala i 60 biroa.
Samo za njihove plate se godišnje izdvoji 10,5 miliona maraka.
Zahtjevi tržišta su takvi da bi se u naredne četiri godine moglo zaposliti između 20 i 30 hiljada stranih radnika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu