Društvo

Topli obrok za ZBUNJIVANJE RADNIKA: Odluka Vlade Srpske uskomešala javnost i sindikate

Odluka Vlade RS o načinu isplate i visini toplog obroka odnosi se isključivo na zaposlene u realnom sektoru, a ova informacija je odjeknula u javnosti jer većina zaposlenih ne zna na koji način je regulisano ovo pravo.

Topli obrok u fabrici
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zakon o radu koji je stupio na snagu 1. januara 2016. godine definisao je da radnici imaju pravo na topli obrok i da će detalji biti definisani kolektivnim pregovaranjem. Kako ne bi nastala pravna praznina zbog nemogućnosti postizanja dogovora socijalnih partnera, Vlada RS je iste godine donijela Odluku o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku.

Osim toplog obroka, ovom odlukom je definisana isplata za noćni, prekovremeni, te rad na dane državnih praznika, dnevnice za službena putovanja i slično.

Bruto obračun plate

Vlada RS je nedavno izmijenila ovu odluku, a njena primjena je počela juče. Jedini razlog je prelazak sa neto na bruto obračun plate.

– Mi smo objavili šta promjena ove odluke znači i ne radi se ni o čemu epohalnom. Cilj nam je da informišemo radnike da znaju na šta imaju pravo. Međutim, imali smo puno poziva s pitanjem kad ova odluka stupa na snagu i svi misle da je to nešto novo. Zapravo, to nam samo pokazuje da su zaposleni neinformisani o svojim pravima – kaže za Srpskainfo Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.

Tako poslodavci u realnom sektoru i javnim preduzećima u kojima su primanja regulisana kolektivnim ugovorima imaju obavezu da radnicima isplate 0,75  odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan, a pod uslovom da poslodavac nije organizovao ishranu radnicima. Prosječna bruto plata u RS za prošlu godinu iznosi 1.546 KM.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Goran Stanković

– To znači 11,60 KM bruto, odnosno osam KM neto za svaki radni dan. Ako radnik ima 22 radna dana, a to je minimum, to znači da mjesečno topli obrok iznosi 255 KM bruto, odnosno 176 KM neto – objašnjava Stanković.

Navodi da će ove godine iznos toplog obroka u novcu biti nešto veći nego u prethodnoj godini jer je došlo do povećanja prosječne plate u RS, a sada je i bruto obračun plata.

Šta sa razlikom?

Stanković kaže da je stav Saveza sindikata da poslodavci treba da isplate zaposlenima razliku u novcu ukoliko je vrijednost pripremljenog dnevnog toplog obroka manja od osam KM.

Pročitajte još

– Mi smo takvo mišljenje dobili i od Ministarstva finansija RS – tvrdi Stanković i dodaje da radnici koji su u sindikalnim organizacijama Saveza sindikata ostvaruju pravo na topli obrok u svojim preduzećima, te da ima firmi koji isplaćuju i razliku u novcu.

Poslodavci u Republici Srpskoj ne spore pravo isplate toplog obroka radnika po osnovu Odluke Vlade RS, a na osnovu Zakona o radu. Međutim, kako tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, problem je to što u Savezu sindikata tvrde da se treba isplatiti razlika u novcu u slučajevima gdje se priprema ishrana za radnike.

Budući da je Zakonom o porezu na dohodak definisano da je neoporeziv dnevni obrok do 4,5 KM, većina poslodavaca koristi tu mogućnost.

Saša Trivić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– U proizvodnim djelatnostima se priprema hrana za radnike. Kod mene je, recimo, obezbijeđena kuhinja, a za terence imamo ketering – objasnio je Trivić.

Svađanje

Po njegovim riječima, neke firme zaposlenima daju bonove iz neke trgovine koje radnici koriste za ishranu na poslu.

– Mi tvrdimo da isplata razlike u novcu nije u skladu sa zakonima. Mogu oni da tumače šta hoće; trenutno rade samo na svađanju radnika i poslodavaca, jer im se ne sviđa kako se poslodavci brinu za radnike bez sindikata. Sindikat se još jednom uključio u borbu za iseljavanje što većeg broja radnika iz Srpske. Njima bi bilo bolje da su se izborili za povećanje neoporezivih 4,5 KM toplog obroka. To bi bar imalo smisla, jer je 4,5 KM smiješno u odnosu na 2016. godinu – kaže Trivić.

U realnom sektoru je zaposleno oko 195.000 radnika, od kojih oko 62 odsto ima zvanično prijavljenu platu do 600 KM. Na taj podatak ukazao je nedavno premijer RS Radovan Višković, koji je poručio da to samo govori o sivoj zoni, odnosno utaji poreza kroz isplatu plata na ruke.

BUDŽETLIJE

Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo) naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu. Tako je regulisano zakonima o platama.

Predstavnici sindikata vode sindikalnu borbu i pregovore za posebno iskazivanje naknade za topli obrok, čime bi se isplata ove naknade uskladila sa Zakonom o radu RS. Predsjednik Sindikata uprave RS, Božo Marić, kaže da je neophodno izmijeniti zakone o platama u javnom sektoru kako bi oko 55.000 zaposlenih primalo naknade za topli obrok i regres. On kaže da zbog ovakve situacije ovi radnici već 13 godina faktički ne primaju naknade za topli obrok niti regres.

Na inicijativu Saveza sindikata i Sindikata uprave RS, u decembru prošle godine Narodna skupština RS usvojila zaključak kojim se obavezuje Vlada RS da u saradnji sa sindikatima pripremi zakone o platama, kojim bi ovaj problem bio riješen. Upozorava da vrijeme prolazi, a da Vlada RS još nije preduzela konkretne korake da provede zaključak NSRS.

Prosječna plata nakon oporezivanja onih koji primaju platu iz bužeta RS iznosi oko 1.200 KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu