Društvo

TOP 10 LIČNOSTI GODINE U SRPSKOJ Ko rješava probleme dok se političari NADMUDRUJU

Godinu korone, izolacije, ekonomskog i socijalnog posrtanja obilježili su i izbori i politička nadgornjavanja, koja idu uz kampanju, ali i dugi redovi pred javnim kuhinjama i napori humanitaraca da djecu i odrasle spasu od gladi, istovremeno svima nama spasavajući - obraz.

TOP 10 LIČNOSTI GODINE U SRPSKOJ Ko rješava probleme dok se političari NADMUDRUJU
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Uprkos svemu, političari suvereno dominiraju javnim prostorom, po njima mjerimo stvarne ili sanjane promjene, prema njima se prestrojavamo na one koji su za i one “antiprotivne”.

Evo kojih je deset ličnosti u Republici Srpskoj, po ocjeni Srpskainfo, obilježilo 2020. godinu.

DRAŠKO STANIVUKOVIĆ

Gradonačelnik iz bakine kuhinje

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Na šta će izaći njegovo vladanje Banjalukom? To ćemo tek vidjeti. Jer, tek prije neki dan je popio jutarnju kafu u kuhinji kod bake Gospe, koja mu je, veli, i glavna savjetnica, pa sjeo u gradski autobus i prvi put u životu otišao na posao. Njegovo prvo radno mjesto – gradonačelnik Banjaluke.

I već prvih radnih dana je zatalasao društvene mreže i medije raznim atraktivnim dogodovštinama, kao da je predizborna kampanja na vrhuncu.

Pročitajte još

Draško Stanivuković, bogataški sin i student u ostavci, koji je posljednji ispit položio u februaru 2018. godine, u novembru 2020. je postao najmađi gradonačelnik Banjaluke.

On je „pobijedio Dodika“ nakon 22 godine vladavine SNSD. On je osvojio nevjerovatnih 55 odsto glasova, što je, u prvi mah, iznenadilo čak i njega i njegove najvatrenije navijače. Postao je regionalna medijska zvijezda. I okliznuo se na pitanjima, koje svaki ozbiljan političar mora da očekuje.

Da li će donijeti promjene, koje je pompezno najavljivao? Vidjećemo, ima kad.

MILORAD DODIK

Vrhovni komandant Republike Srpske

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Da li će zažaliti što je, u stilu razmaženog djeteta kome su oteli igračku, već u izbornoj noći pred TV kamerama raspustio banjalučki Gradski odbor svoje partije? I Banjalučanima priprijetio da mogu ostati bez grijanja, usred zime, jer su „pogrešno“ glasali? Da li će mu, na kraju uzbudljive 2020. godine, više nego korona, glave doći famozna ikona, koju je poklonio Sergeju Lavrovu, a o kojoj se priča svašta?

Pročitajte još

Niko to ne može znati. Sa Miloradom Dodikom se nikad ne zna!

Tek, jasno je da je predsjedavajući Predsjedništva BiH i šef SNSD, najmoćnije političke partije u BiH, tokom cijele 2020, kao uostalom i minulih 20 i kusur godina, bio neprikosnoveni vladar Republike Srpske. Takoreći vrhovni komandant.

Glavni branilac nacionalnog interesa, glavni epidemiolog, glavni poslodavac, glavni rizničar narodnog blaga, ili, kako plastično reče jedna njegova odana pionirka – „i Bog i Tito!“

Da li će tako biti i narednih godina, ili je 2020. početak kraja Dodikove ere, kako se nadaju njegovi politički protivnici? Živi bili, pa vidjeli. Sa Miloradom Dodikom se nikad ne zna.

ALEN ŠERANIĆ

Ministar zdravlja u doba korone

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Kada će završiti ova agonija s korona virusom? Teško pitanje. Ali, svi znamo kada je počela i kako su nam se životi okrenuli nagalavačke, tog 5. marta, kada je u Banjaluci otkriven prvi slučaj kovid infekcije u BiH.

Pročitajte još

Prava je sreća u nesreći, usred epidemije, imati za ministra zdravlja epidemiologa, sistematičnog i vrijednog čovjeka s međunarodnim iskustvom. Republika Srpska je imala sreće. A ministar Šeranić je imao pune ruke posla. I vidljivog i nevidljivog. Mjesecima su njegove pres konferencije bile događaj bez presedana i lijek koji je umirivao javnost. Prestrojavao je bolnice, usmjeravao humanitarnu pomoć i pošiljke respiratora i maski. Držao situaciju pod kontrolom.

Istina, najministar je imao i svojih fulova. Recimo, nikad se nije oglasio povodom sumnjivih javnih nabavki. Trudio se svojski da, kada Milorad Dodik nešto izjavi, hitro pomogne da se ta izjava, za nekoliko sati, pretoči u odluku, zaključak ili šta god, što stvara privid vladavine institucija.

A kad mu je Dodik, pred TV kamerama, rekao da skine masku, poslušno je to učinio, smijuljeći se kao dječačić koga su uhvatili s prstima u pekmezu. Ministar zdravlja! Epidemiolog!

NENAD NEŠIĆ

Bez njega nema (rušenja) vlasti

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Da li je Demokratki narodni savez, DNS, vlast i opozicija? Kako se uzme. I kako gdje.

Stranka Nenada Nešića, bez sumnje, prolazi korz turbulentno razdoblje. A sve je počelo 17. oktobra, kada su Nešić i drugovi rekli odlučno NE Miloradu Dodku i svečano istupili iz koalicije sa SNSD na nivou RS i BiH. Dogodilo se to 28 dana prije lokalnih izbora.

Pročitajte još

Bio je to, bez sumnje, jedan od ključnih političkih poteza u 2020. godini. Nešić je, neposredno pred izbore, pozvao birače DNS da glasaju za kandidate opozicije, tamo gdje DNS nema svoje. Smatra se da je taj potez doprineo uspjehu SDS i PDP u Bijeljini i Banjaluci, a u svakom slučaju je izazvao ogromnu medijsku pažnju u BiH.

Izlazak iz vlasti donio je i velike, ali očekivane probleme za DNS. Uslijedila je sječa kadrova koji su ostali lojalni „neposlušnoj“ stranci. Istovremeno, oni kojima je bila preča fotelja i parče vlasti, napustili su DNS.

Na lokalnim izborima Nešićeva partija je osvojila više od 61.500 glasova, čime su potvrdili da su treća po snazi politička partija u RS. Bez njih nema ni rušenja, ni uspostavljanja vlasti. Nastavak slijedi.

DRAGICA PAJEVIĆ ALP

Dobitnica Nobelove nagrade iz Banjaluke

FOTO: MILKICA MILOEJVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOEJVIĆ/RAS SRBIJA
Dragica Pajević Alp

I dok su se političari prepucavali, talili i rastaljivali, na drugom kraju svijeta su vrijedni, pametni, humani muškarci i žene spasavali od gladi milione djece i odraslih. I pri tome spasavali obraz BiH i Republike Srpske.

Pročitajte još

Nobelovu nagradu za mir 2020. dobio je Svjetski program hrane (WFP), specijalizovana agencija UN i najveća humanitarna organizacija na planeti, koja svakodnevno od gladi spasava oko 100 miliona ljudi širom svijeta. Među 18.000 zaposlenih u WFP je i desetoro humanitaraca iz BiH. A među njima i jedna Banjalučanka – Dragica Pajević Alp, prva nobelovka u RS.

Od 1997. sužila je u BiH, Crnoj Gori, Iraku, Turskoj, Sudanu, Keniji, Egiptu… Spasavala je bolesne tokom epidemije ebole u Liberiji.

Danas je u misiji borbe protiv gladi u istočnoj Evropi, sjevernoj Africi, Bliskom istoku i centralnoj Aziji. Uz to, jedna od liderki antikovid tima WFP, koji organizuje putnički avio-saobraćaj za zdravstvene, humanitarne i diplomatske radnike širom svijeta, na destinacije gdje komercijalni letovi ne funkcionišu, te dopremu medicinske opreme za borbu protiv pandemije. Ima toga još.

MIROSLAV SUBAŠIĆ

„Mozaik ljubavi“ za gladne sugrađane

Miroslav Subašić
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

I na domaćem terenu bilo je humanih i agilnih ljudi, koji su činili sve da nahrane gladne – ne u dalekom svijetu, negu tu, u svom komšiluku. A mnoge gladne Banjalučane je nahranio „Mozaik prijateljstva“ u svojoj javnoj kuhinji „Obrok ljubavi“.

Pročitajte još

Svakog dana na stotine Banjalučana stanu u red da bi pojeli ili u plastičnoj kantici kući ponijeli kuvani obrok. U doba korone broj gladnih se rapidno povećao. U dane vikenda po hranu u „Mozaik“ dođe i do 1.000 ljudi. A dođu i da dobiju veknu hljeba, bocu ulja, kesicu makarona, konzervu. Ili da se okupaju u javnom kupatilu „Mozaika“, jer mnogi od njih žive na ulici ili u udžericama bez kupatila. Ili da progovore koju ljudsku riječ, bez osuđivanja i sažaljenja. Za svakog od njih osnivač „Mozaika“ Miroslav Subašić, zvani Kaspa, nađe vremena.

Ovaj humanitarac, koji je i sam proživio svašta, pa i da živi na ulici, gladan, napušten i prezren, smatra da je ljudski gladnog čovjeka nahraniti i dati mu nadu.

Njegove planove za osnivanje socijalno odgovornih preduzeća, koja bi ljudima s margine dala priliku da žive dostojanstveno od svog rada, omela je korona. Ali, korona će proći. Ljudi poput Miroslava će o(p)stati.

JASMINKA VUČKOVIĆ

Spas za bolesnu djecu

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Karcinom, rijetke genetske bolesti, spinalna mišićna atrofija… Zvuči strašno, pogotovo kad takva nevolja zadesi dijete, i to još u godini korone, kad u cijelom svijetu zdravstveni sistemi dišu na škrge.

Pročitajte još

Ali, za bolesnu djecu iz Srpske, kojima je neophodno liječenje u inostranstvu, i usred pandemije, ima spasa. Spas se zove Fond solidarnosti. Od osnivanja ovog fonda, prije tri godine, na njegovom čelu je dr Jasminka Vučković. Od tada je u inostranstvu o trošku Fonda liječeno 233  djece i sa svakim o njih, i njihovim roditeljima, direktorka Fonda je bila u kontaktu, od početka do kraja liječenja. Hrabrila ih je i podržavala, kao najrođenije.

I u jeku najžešće pandemije, djeca, kojima je to bilo neophodno, poslata su na liječenje. I kad su granice bile hermetički zatvorene, za njih su bile otvorene, i za odlazak na liječenje i za povratak u domovinu. U godini korone 97 djece je poslato na liječenje.

I to nije sve. Zvaničnici, koji su kod kupovine službenih limuzina izbjegavali da za bolesnu djecu uplate zakonom propisanih pet odsto od vrijednosti vozila, više neće moći tako. Od ove godine službena vozila se ne mogu registrovati dok se u Fond ne uplati tih pet odsto.

NEBOJŠA ĐURIĆ

Matematičar koji rješava probleme

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ima ljudi, koje ne viđamo na naslovnim stranama i u prvim minutima TV dnevnika, a koji rješavaju značajne probleme. I još su društveno odgovorni. Jedan od takvih je mladi matematičar Nebojša Đurić, asistent na banjalučkom Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu.

Pročitajte još

Kada je Srpskainfo objavila da je Nebojša riješio višedecenijski matematički problem i to objavio u časopisima sa prestižne međunarodne SCI liste, on je skromno izjavio: „Nisam očekivao ovoliku medijsku pažnju“.

Problem koji je riješio zove se „inverzni problem Šturm-Liuvilovog tipa sa kašnjenjem na intervalu od π/3 do 2π/5 u opštem slučaju“. Prilično komplikovano, ali matematičari znaju o čemu se radi.

Širokim narodnim masama mnogo su razumljivije poruke koje je Đurić poslao nakon velikog otkrića, vješto koristeći medijsku pažnju za opštenarodno dobro. Javno je pozvao studente da, u doba korone, prionu na učenje, a sve građane da nose maske i paze na fizičku distancu.

– Riješio sam višedecenijski matematički problem. Sada je važno da svi zajedno riješimo problem koji nas muči posljednjih mjeseci. Jedina formula za rješavanje tog problema je nošenje maski, održavanje distance i lične higijene – poručio je Đurić.

Nema se tu šta dodati, osim: „Bravo profesore!“ Dobro, nije Nebojša još profesor, ali biće, zaslužio je.

SLOBODANKA TODORIĆ

Radnica protiv sile i nepravde

FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE
FOTO: USTUPLJENE FOTOGRAFIJE

Ni nju nismo viđali na naslovnicama, a uradila je veliku stvar. Slobodanka Todorić, teško bolesna radnica iz Dervente, izborila se za pravdu u okolnostima kada se činilo da to nije moguće.

Pročitajte još

Ona je, nakon višemjesečne teške borbe, na sudu dokazala da je nezakonito dobila otkaz. U junu 2020. je po nalogu vraćena na posao u Fabriku obuće „Relax shoe“. Sud je odlučio da poslodavac mora da joj isplati odštetu, te sve plate koje su joj uskraćene.

Slobodanka se 2016. zaposlila u fabrici obuće „Amika“. Tu je radila dvije godine i stalno joj je produžavan ugovor na određeno. Kada je poslodavac trebalo da je, po zakonu, zaposli za stalno,  prebacuju je, formalno,  u drugu, sestrinsku firmu, „Relax shoe“, koja se nalazi na istoj adresi. Slobodanka je opet radila doslovno isti posao, na istom radnom mjestu i opet na određeno. Kad joj je dijagnostifikovan karcinom, poslodavac joj, jednostavno, nije produžio ugovor. I tako je ostala na ulici.

Njena uporna borba bila je putokaz i mnogim drugim građanima koji su, tokom 2020. godine, ustali protiv nepravde i diskriminacije: od građanki iz grupe „Pravda za Davida“, koje su nedavno dobile presudu protiv Republike Srpske zbog sistemskog progona policije, do roditelja koji se bore protiv diskriminacije djece s invaliditetom.

TANJA STUPAR TRIFUNOVIĆ

Zaboravljeni “Labud” i „Zlatni suncokret“

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Mnogi su to već zaboravili, ali početkom ove godine desila se za kulturu Republike Srpske značajna stvar. Banjalučka književnica Tanja Stupar Trifunović dobila je „Vitalovu“ nagradu, „Zlatni suncokret“, za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku u 2019.

Pročitajte još

Nagrađena je za roman “Otkako sam kupila labuda”, uzbudljivu priču o ljubavi dvije žene. Tanja, koja i inače ne bježi od izazova, otvorila je tako, na suptilan način, tabu temu o gej ljubavi.

Nagrada joj je uručena deset dana prije nego što će u naše krajeve banuti korona i gurnuti u zapećak sva dešavanja iz kulture, pa i Tanjinog “Labuda”.

Ali književnica nije mirovala. Osmislila je onalajn program “Književna istraga”, kako bi ljudi u vrijeme pandemije, iz sigurnosti svog doma, mogli pratiti razgovore o književnim dešavanjima i fenomenima. Učestvovala je i u događaju “Ljeto na stepenicama biblioteke” Narodne i univerzitetske biblioteke RS, pod maskom je čitala svoju poeziju na regionalnom Festivalu književnosti „Imperativ“  i na festivalu „Vrisak“ u Rijeci.

A nedavno je, u saradnji sa slikarkom Tatjanom Vidojević, a u izdanju „Besne kobile“, objavila grafički roman “More je bilo mirno”. Kažu, da je to sjajno djelo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu