Prema podacima Centralne izborne komisije, ukupan broj birača na Centralnom biračkom spisku je 3.368.666, a prema posljednjem popisu BiH ima 3.531.159 stanovnika. Budući da je Srpska kasnije objavila svoje rezultate popisa, taj broj je nešto drugačiji, ali ne značajno.
Gruba matematika kaže da u BiH, od oko 3,5 miliona stanovnika, samo njih 162.493 nemaju pravo glasa. Ma koliko taj broj izgledao nevjerovatan, ma koliko se na prvu činio nelogičan, pozadina ove priče je mnogo kompleksnija.
Preminuli
Prema izbornim pravilima u BiH, glasa svako ko ima ličnu kartu, odnosno ko je punoljetan, a glasati se može u BiH i u inostranstvu. Oni koji žive u inostranstvu mogu da se prijave za glasanje putem pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
CIK je za ove izore verifikovala prijave 69.966 glasača koji imaju pravo glasa izvan BiH – dakle poštom i u ambasadama i konzulatima. Ovaj broj ulazi u ukupan zbir glasača od 3.368.666.
Mada je i taj broj podložan greškama (bili smo svjedoci da su pojedini preminuli građani i dalje bili na spiskovima) ovaj put problem je u drugom broju – u rezultatu popisa stanovništva. Naime, veliki broj naših ljudi koji žive izvan BiH nisu tada popisani kao državljani, a sada imaju pravo glasa. Oni sa boljim pamćenjem sjetiće se političkih peripetija iz 2013. o tome ko jesu, a ko nisu rezidenti, ko može, a ko ne može da ulazi u ukupan broj stanovnika… A od toga je prošlo već devet godina.
To za Srpskainfo potvrđuje i bivši član CIK BiH, Vehid Šehić.
– Mnogo je onih koji žive vani, a nisu popisani da su državljani BiH, i to je ta razlika. Ne treba to nikoga da čudi. Njima nije oduzeto biračko pravo i automatski se nalaze u Centralnom biračkom spisku, koji se ažurira iz civilnog registra građana BiH. A, tamo imate sve osobe, između ostalog, koje su napunile 18 godina, izvadile ličnu kartu i automatski se prebacuju u Centralni birački spisak – kaže Šehić.
Naglašava da takvi glasači imaju mogućnost da se prijave da glasaju u DKP ili putem pošte, a treća opcija je da na dan izbora dođu u BiH i glasaju na redovnim biračkim mjestima, u svojim lokalnim zajednicama.
– Međutim, tu postoji veliki problem. Stotine hiljada naših ljudi živi vani, što zbog posljedica rata, što zbog današnjeg masovnog iseljavanja stanovništva. Kada znate da je to veliki broj ljudi izvan BiH, kako to organizovati u inostranstvu? Sjećam se, kada sam bio član CIK, željeli smo da se građanima koji žive vani omogući glasanje na većem broju biračkih mjesta. Kada smo se obratili Ministarstvu unutrašnjih poslova Njemačke oni su rekli da mogu da glasaju samo na mjestima koja predstavljaju eksteritoriju države, a to je ambasada. Tako da mogućnost da se negdje otvore druga biračka mjesta ne postoji prema zakonima tih zemalja – kaže Šehić.
Šta kaže CIK
Ovim povodom obratili smo se i CIK BiH, odakle su kasnije svim medijima poslali saopštenje za javnost.
– Naglašavamo da Izvode iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju u BiH, Centralna izborna komisija izrađuje na osnovu podataka iz službenih evidencija drugih nadležnih organa. Evidencije o prebivalištu i boravištu državljana BiH vode nadležna ministarstva unutrašnjih poslova, evidenciju o državljanstvu BiH vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, dok evidencije o rođenju i smrti punoljetnih državljana BiH vode nadležni matični uredi – saopšteno je iz CIK BiH.
Istovremeno, Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA) održava i zadužena je za cjelokupnu tehničku obradu svih podataka iz naprijed navedenih evidencija, te ih dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH radi izrade Izvoda iz Centralnog biračkog spiska.
– Za tačnost i ažurnost podataka potrebnih za izradu Centralnog biračkog spiska odgovoran je organ nadležan za vođenje službenih evidencija o tim podacima. Jedina evidencija koju CIK BiH samostalno vodi je evidencija podataka na osnovu kojih je izrađen Izvod iz Centralnog biračkog spiska za birače iz inostranstva i taj Izvod kreira isključivo na osnovu ličnih prijava birača koji moraju dostaviti odgovarajuće dokaze. Sva pitanja u vezi sa brojem stanovnika u BiH, migracijom, vjerodostojnošću prijavljenog prebivališta, odnosno ažurnosti evidencija o umrlim licima su pitanja za nadležne organe koji vode i održavaju te evidencije – navode u saopštenju.
Centralni birački spisak je javan i nalazi se na linku Centralne izborne komisije BiH (izbori.ba). Upisom prezimena, imena i JMB je jednostavno moguće izvršiti provjeru da li se ime nalazi na CBS za opšte izbore koji će biti održani 2. oktobra 2022. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu