Prema njegovim riječima, tome u prilog govore sljedeći razlozi.
–U Sudu BiH predmeti se dodjeljuju u rad automatskim sistemom, tako da ma ko bio predsjednik ili v.d. predsjednika Suda, on ne odlučuje o tome pa zato ne može odlučiti ko će biti prvostepeni sudija niti ko će biti žalbene sudije u predmetu protiv Dodika – kaže Blagojević za Srpskainfo.
Drugo, dodaje on, ostavljajući za trenutak po strani protivpravnost Šmitovog “krivičnog djela neizvršenje odluka visokog predstavnika”, konkretni slučaj protiv Dodika je vrlo jednostavan sa stručnog aspekta.
-Jer tu imamo nesporne činjenice da je Šmit 1.7. donio i na sajtu OHR objavio to svoje krivično djelo, a istog dana je objavio i dvije svoje odluke kojima je poništio dva zakona NS RS i zabranio preduzimanje bilo kakvih daljih radnji na njihovom proglašenju i objavljivanju. Dalje je činjenica da je Dodik 7.7. donio ukaze o proglašenju ta dva zakona koje je poništio Šmit. I najzad, činjenica je da je Ustavni sud BiH više puta u proteklih 20 godina odlučivao, suprotno Ustavu BiH, da se OHR zakoni, dakle svi ti “zakoni”, moraju smatrati zakonima BiH, a najnovija takva odluka Ustavnog suda BiH je ona iz marta ove godine, u kojoj je to ponovio, ali i rekao da je Šmit visoki predstavnik, za šta je glasao i Zlatko Knežević kao sudija iz Republike Srpske u tom sudu – dodaje Blagojević.
“Niko i ništa ne može promijeniti odluku”
Kako kaže, kod takvih činjenica niko i ništa u BiH ne može promijeniti odluku Suda u Dodikovom predmetu.
-Samo treba saslušati 5-6 svjedoka optužbe, što se objektivno može učiniti za jedan dan, jer su to službenici SIPA koji će svjedočiti o saslušanju Dodika i pribavljanju dokaza iz Službenog glasnika i Kabineta predsjednika Republike o dva ukaza. To je sve veoma jednostavno i dovoljan je jedan dan suđenja za to. Odbrana će predložiti saslušanje svjedoka, ne znam tačno kojih sve, ali bi oni svjedočili na okolnosti proglašenja ukaza i da li OHR ima pravo da nameće zakone – ocjenjuje Blagojević.
Međutim, kaže da su to pravna pitanja i Sud ima pravo da odbije te dokaze, jer je svaki sud, pa i Sud BiH, taj koji tumači pravna pitanja i za to mu ne trebaju svjedoci i vještaci.
-Po principu iura novit curia-sud poznaje pravo, što tim više važi ovdje s obzirom na već zauzete stavove o tome od strane Ustavnog suda BiH, a taj sud je u hijerarhiji iznad Suda BiH. Da zaključim, s obzirom na sve navedeno, ne vidim kako i ko bi se uprkos svemu tome usudio da izađe iz ovako utabane sudske prakse pa zbog toga ni ovi događaji od juče ne mogu na to uticati. Jedini izlaz iz toga je ono o čemu sam ja više puta pisao. Naime, samo ako bi bila podnesena tužba Međunarodnom sudu pravde i u toj tužbi zatražena privremena mjera zabrane OHR da nameće zakone i zabrana primjene tih zakona do odluke Međunarodnog suda pravde o tužbi, to bi zaustavilo ovaj krivični postupak i ishodilo presudu MSP, ili savjetodavno mišljenje, da Povelja UN zabranjuje da državi članici UN iko pa ni OHR nameće svoju volju kao zakon. Samo to bi bilo od pomoći Dodiku – tvrdi Blagojević.
Sve drugo, dodaje on, mimo toga u sistemu kakav je uspostavljen u BiH bila bi zloupotreba nekog od postupajućih sudija u Sudu BiH (Mirsada Strike ili onih sudija koji budu odlučivali po žalbi).
-To ne mogu ni da zamislim da bi učinili jer bi onda oni bili optuženi u disciplinskom postupku, a i u krivičnom postupku za zloupotrebu položaja pa bi završili kao što su juče završili Debevec i Mehmedagić. Doduše, postoji još jedan izlaz, da Šmit ili PIK povuku Šmitov zakon o inkrimininaciji neizvršavanja odluka visokog predstavnika, ali mislim da od toga nema ništa – kaže Blagojević.
Podsjećamo, predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osman Mehmedagić uhapšeni su juče zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu