Štaviše, pokazalo se da su zaposleni koji su radili po tom konceptu u nastavku eksperimenta koji je produžen sa šest mjeseci na godinu dana uspjeli uspješno obaviti sve dodijeljene zadatke uz dodatno skraćenje radnog vremena.
Što je duže eksperiment trajao, to se radno vrijeme više skraćivalo
Drugim riječima, što su ljudi duže radili na nove, učinkovitije načine, to su im radne sedmice postajale kraće.
Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata sedmično.
Oni koji su nastavili po istom rasporedu punih 12 mjeseci dodatno su skratili radno vrijeme na oko 33 sata sedmično, tvrde istraživači. U isto vrijeme nastavili su izvještavati o boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te ravnoteži između posla i privatnog života.
To su pokazali rezultati eksperimenata sprovedenih tokom proteklih 18 mjeseci u SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda.
U novim eksperimentima učestvovale su različite kompanije iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača.
100 odsto zadataka u četiri dana za istu platu
Koncept četvorodnevne radne sedmice u kojem zaposleni primaju 100 odsto plate za 80 odsto uobičajnih radnih sati uz održavanje 100 odsto produktivnosti posljednjih godina postaje sve popularniji širom svijeta.
Petodnevne radna sedmica je stara konvencija
Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kovoditelj studija Upravljanje ljudskim potencijalima na Univerzitetu u Zagrebu, smatra da je četvorodnevna radna sedmica vjerovatno budućnost rada.
-Trenutna 40-satna radna sedmica je socijalna konvencija koja je nastala prije gotovo sto godina u industrijskoj ekonomiji i pitanje je koliko je primjerena za sadašnju situaciju – kaže Galić.
-Primjera radi, zanimljivo je primijetiti da je u zapadnom svijetu od II svjetskog rata produktivnost višestruko porasla, a da je broj radnih sati ostao više-manje konstantan i kreće se oko tih 40 sati ostvarenih u petodnevnoj radnoj sedmici – nastavio je on.
-Definitivno se nisu ostvarile prognoze poznatog britanskog ekonomiste J. M. Kejnsa koji je 1930-ih smatrao da će snažni tehnološki razvoj dovesti do skraćenja radne sedmice na 15 sati, a da ćemo ostatak koristiti za lični rast i razvoj. Sto godina kasnije četvorodnevna radna sedmica mogla bi biti korak u tom smjeru – dodaje Galić.
Prvo istraživanje duže od pola godine
Ovo je prvo istraživanje koje je pratilo takav sistem rada tokom 12 mjeseci umjesto šest mjeseci. Ranija, polugodišnja istraživanja dala su slične rezultate, međutim, postojala je sumnja da su pozitivni efekti bili posljedica činjenice da se radilo o novini, da bi oni s vremenom mogli nestati ili se smanjivati.
Istraživanje je uključilo povratne informacije dobijene od 988 osoba koje su radile u 41 kompaniji u SAD i Kanadi koje su prošle godine prešle na četvorodnevnu radnu sedmicu.
-Ispitivanja su pozitivna u svim aspektima s ovim novim dokazima koji pomažu opovrgnuti zabrinutosti da su prethodni uspjesi bili rezultat novosti i da se dugoročno ne bi mogli održavati – pišu autori u izvještaju.
Nakon 12 mjeseci dodatno skratili radno vrijeme
Štaviše, istraživanje je utvrdilo da je produženjem rada po novom sistemu došlo do daljeg poboljšanja tjelesnog i mentalnog blagostanja zaposlenih te istovremenog povećanja produktivnosti.
-Uvidi nakon 12 mjeseci izuzetno su pozitivni i doprinose izgradnji snažnih dokaza koji pokazuju trajne pozitivne učinke smanjenog radnog vremena – rekli su u izvještaju osnivači “4 Day Week Global”, Šerlot Lokhart i Endrju Barns.
-Ovi rezultati pokazuju dalje pozitivne trendove u poslovnim koristima, dobiti za zdravlje i za osjećaj blagostanja, kao i u uticajima na okolinu, te pružaju čvrst temelj za široko usvaorodnevne radne sedmice – dodali su.
Istraživanje je utvrdilo da su početna smanjenja iscrpljenosti, koja su se primjetila nakon uvođenja četvorodnevne radne sedmice, uveliko ostala održana nakon 12 mjeseci, dok su se samoprocijenjeni rezultati fizičkog i mentalnog zdravlja tokom godine nastavili poboljšavati, navodi Index.
Od učesnika studije njih 95 odsto željelo je nastaviti s konceptom, gotovo 70 odsto doživjelo je smanjenje iscrpljenosti, 40 odsto se osjećalo manje pod stresom, a anksioznost se smanjila za 39 odsto ispitanika.