Topljenje leda na Grenlandu izaziva naročitu zabrinutost, jer drevni ledeni pokrivač, ako se potpuno otopi, ima dovoljno vode da podigne nivo mora za najmanje šest metara, prenio je “Rojters”.
Studija hiljadu glečera u ovoj oblasti pokazala je da je stopa topljenja ušla u novu fazu u posljednje dvije decenije, rekao je docent na katedri za geonauku i upravljanje prirodnim resursima na Univerzitetu u Kopenhagenu Anders Anker Bjork.
– Postoji veoma jasna korelacija između temperature koju doživljavamo na planeti i promena koje posmatramo u vezi sa time koliko se brzo tope glečeri – rekao je Bjork.
Otapanja leda uticalo na porast nivoa mora
Kako su naučnici iz EU naveli ranije ovog mjeseca, svijet se već zagrijao za skoro 1,2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih temperatura, a već je praktično izvjesno da će 2023. godina biti najtoplija u posljednjih 125.000 godina.
– Snižavanje temperature zahtijevalo bi svjetsko jedinstvo u nastojanjima da se minimiziraju gasovi staklene bašte u atmosferi. Vjerujem da se možemo pripremiti za to da ti glečeri nastave da se tope sve većom brzinom – rekao je direktor Instituta za klimu u Arhusu Jorgen Eivind Olesen.
Glečeri na Grenlandu često se koriste za predviđanje efekata klimatskih promjena na ledeni pokrivač tog najvećeg ostrva na svijetu.
– Ako počnemo da shvatamo da glečeri gube masu nekoliko puta brže nego u prošlom vijeku, to može da nas natjera da očekujemo da ce ledeni pokrivač ići istim putem samo u sporijoj i dužoj vremenskoj skali – rekao je viši istraživač na Geološkom institutu Vilijam Kolgan.
Ankete kažu da je ledeni pokrivač Grenlanda, uticao sa 17,3 odsto porasta nivoa mora između 2006. i 2018. godine, a glečeri, kojih je oko 22.000 na ostrvu, doprinijeli su sa 21 odsto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu