Halidom Šeikom Mohamedom, Validom Muhamedom Salihom Mubarakom Bin ‘Atašem i Mustafom Ahmedom Adamom al Havsavijem, trojicom saoptuženih u slučaju 11. septembra koji se održava u zalivu Gvantanamo na Kubi godinama bez suđenja, piše BBC.
Prema pisanju američkih medija, muškarci će se izjasniti krivima, a tužilaštvo će odustati od traženja smrtne kazne za njih. Ostali uslovi nagodbe o priznanju krivice još nisu objavljeni.
Gotovo 3.000 ljudi u Nju Jorku, Virdžiniji i Pensilvaniji ubijeno je u napadima Al – Kaide 11. septembra 2001. Bio je to najsmrtonosniji napad na američkom tlu od japanskog napada 1941. na Pearl Harbor na Havajima, gdje je ubijeno 2.400 ljudi.
Priznali krivicu za ubistvo 2.976 ljudi
Nagodba je objavljena u pismu koje su tužioci poslali porodicama žrtava, piše Njujork Tajms.
– U zamjenu za ukidanje smrtne kazne kao moguće kazne, ovo troje optuženih pristalo je priznati krivicu za sva kaznena djela za koja se terete, uključujući ubistvo 2.976 ljudi navedenih u optužnici – navodi se u pismu glavnog tužioca, kontra admirala Arona Ruha.
Muškarci su optuženi za niz kaznenih djela, uključujući napade na civile, ubistva kršenjem zakona rata, otmice i terorizam.
Očekuje se da će službeno podnijeti svoje izjašnjenje sudu već sljedeće sedmice, izvijestio je Tajms.
Halid Šeik Mohamed naširoko se smatra arhitektom napada, u kojem su otmičari zaplijenili putničke avione i srušili ih na Svjetski trgovački centar u Nju Jorku i Pentagon kod Vašingtona. Četvrti avion srušio se u polje u Pensilvaniji.
Nagodio se i mozak napada
Mohamed, inžinjer školovan u SAD, zarobljen je zajedno s Havsavijem u Pakistanu u martu 2003. godine. Tužioci su tvrdili da je ideju o otmici aviona iznio vođi Al-Kaide Osami bin Laden, a kasnije je pomogao u regrutiranju i obuci nekih otmičara.
Bio je podvrgnut brojnim “naprednim tehnikama ispitivanja”, uključujući “waterboarding” najmanje 183 puta prije nego što je američka vlada zabranila tu praksu.
U svom je pismu admiral Ruh napisao da odluka o prihvatanju dogovora “nije donesena olako” i da je to “najbolji put do pravde”.
U septembru je Bajdenova administracija navodno odbacila uslove nagodbe o priznanju krivice s pet muškaraca koji su držani u bazi američke mornarice na Kubi, među kojima je bio i Mohamed.
Muškarci su navodno od predsjednika tražili garanciju da neće biti držani u samici i da će imati pristup liječenju.
Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće saopštilo je da će predsjednikov kabinet biti obaviješten o novom dogovoru te da nije igrao nikakvu ulogu u pregovorima.
Žestoke kritike porodica žrtava i republikanaca
Džim Smit, čija je supruga umrla u napadima, rekao je za NJujork Post da su porodice žrtava “čekale 23 godine da dođu na sud kako bi se zabilježilo što su te životinje učinile našim voljenima”.
– Oduzeli su nam tu priliku – rekao je i dodao da bi za svoje uloge trebalo da dobiju “najvišu kaznu”, piše Index.hr.
I republikanci su brzo napali Bajdenovu administraciju zbog postizanja dogovora s optuženima.
Čelnik manjine u Senatu osudio je taj potez kao “odvratno odricanje od odgovornosti vlade da brani Ameriku i osigura pravdu”, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu