Front se značajno promijenio otkako su SAD odobrile slanje 31 tenka “abrams” u Ukrajinu u januaru 2023. Dok će SAD raditi sa Ukrajincima na iznalaženju nove taktike za korišćenje tih tenkova, kako je rekao admiral Kristofer Grejdi, eksplozivni dronovi dobijaju sve veći primat na bojnom tlu.
Čak je i moćni “abrams” sve ranjiviji. Pet od 31 tenka je već izgubljeno u ruskim napadima. Kako je AP-u rekao jedan visoki američki vojni zvaničnik, “nema otvorenog terena preko kojeg možete samo da prođete bez straha da ćete biti otkriveni”.
Ruski napadi dronovima otežali su djelovanje tenkova i “abramsi” su postali meta napada. Posebno je upotreba ruskih izviđačkih dronova otežala ukrajinskim snagama da zaštite “abramse” od ruskih napada, jer ih bespilotne letjelice brzo otkriju, navodi AP.
– Za sada su tenkovi pomjereni sa prve linije fronta, a SAD će raditi sa Ukrajincima na pronalaženju nove taktike za korišćenje tih tenkova – rekao je admiral Grejdi, potpredsjednik Združenog generalštaba SAD.
– Kada razmislite o načinu na koji je borba evoluirala, masivni oklop u okruženju gdje su bespilotni vazdušni sistemi sveprisutni može da bude u opasnosti.
Dronovi transformišu moderno ratovanje
Borbe dronovima u Ukrajini transformišu moderno ratovanje i uzimaju smrtonosni danak na “jednom od najmoćnijih simbola američke vojne moći – tenku”, kako je to opisao Njujork tajms, dodajući da će bespilotne letjelice možda uticati na promjenu upotrebe oklopnjaka u budućim sukobima.
U protekla dva mjeseca, ruske snage su uništile pet od 31 tenka “abrams M1” koje je Pentagon poslao Ukrajini prošle jeseni, prema jednom američkom zvaničniku.
– Najmanje su još tri umjereno oštećena otkako su tenkovi poslati na linije fronta ranije ove godine – rekao je pukovnik Markus Rajzner, austrijski vojni trener koji prati kako se oružje koristi – i gubi – u ratu u Ukrajini.
Tenkovi nisu neprobojni
Tnek “abrams” se naširoko smatra jednim od najmoćnijih tenkova u svijetu.
To što se lakše uništava eksplodirajućim dronovima nego što su neki stručnjaci i zvaničnici inicijalno pretpostavljali, pokazuje “još jedan način na koji konflikt u Ukrajini preoblikuje samu prirodu modernog ratovanja”, kako je rekao Kan Kasapoglu, odbrambeni analitičar Instituta Hadson u Vašingtonu.
Uprkos njihovoj moći, tenkovi nisu neprobojni i najranjiviji su tamo gdje je njihov teški oklop najtanji – na vrhu, zadnjem bloku motora i prostoru između trupa i kupole.
Godinama su uglavnom bili gađani nagaznim minama, improvizovanim eksplozivnim uređajima, raketnim granatama i protivtenkovskim navođenim projektilima, poput sistema koji se ispaljuje sa ramena. Ovi su bili su naširoko korišćeni u ukrajinskom ratu jer su mogli da udare tenkove odozgo i pogode ih u 90 odsto slučajeva, navodi Tajms.
Nema ni lakog ni jedinog načina zaštite tenkova od dronova. Oni se mogu zaustaviti ometanjem signala da bi se prekinula komunikacija sa osobom koja upravlja dronom. Za uništavanje dronova koriste se puške, čak i proste ribarske mreže.
– Najefikasnije sredstvo za sada su i dalje elektronsko ratovanje i različite vrste pasivne odbrane – rekao je vojni analitičar Majkl Kofman, dodajući da je za poražavanje dronova potreban “induvidializovan pristup na bojnom tlu” i da su ukrajinske snage sve vještije u tome.
Dronovi premali i prebrzi za PVO
Što se tiče upotrebe protivvazdušne odbrane za zaštitu tenkova na liniji fronta, stručnjaci ukazuju da su oskudni ukrajinski PVO sistemi potrebniji da zaštite gradove i infrastrukturu i obaraju ruske avione i helikoptere.
Neki stručnjaci takođe sumnjaju da bi konvencionalni PVO sistemi bili efikasni protiv dronova na liniji fronta, jer su premali i prebrzi da se pogode ili detektuju radarom. Drugi upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će se izmisliti protivmjere za neutralizaciju, čak i lasera, navodi ukrajinski portal Nv.ua.
Upotreba dronova postala je značajan faktor na bojnom tlu u Ukrajini, gdje sukobljene strane gledaju da iskoriste ranjivosti neprijateljskih tenkova. Lakoća dronova i njihova niska cijena – oko 500 dolara po komadu – oštar su kontrast teškim “abramsima” od kojih svaki košta 10 miliona dolara.
Ovo takođe ukazuje i na značajnu promjenu u ekonomiji ratovanja, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu