Adut Zapada je njegova osnovna ekonomska snaga, piše Vašington post.
Američki predsjednik Džo Bajden je 24. februara, na dan kada je počeo rat, rekao da će “nametnuti velike troškove ruskoj ekonomiji, odmah i tokom vremena”.
– Narušićemo njihovu sposobnost da se takmiče u visokotehnološkoj ekonomiji 21. vijeka – kazao je.
Ovu prijetnju od sve čvršćeg pritiska na rusku ekonomiju podvukao je ministar odbrane Lojd Ostin 25. aprila.
– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mjere da ne može da uradi stvari koje je uradila u invaziji na Ukrajinu – rekao je on.
General Mark Mili, predsjedavajući Združenog generalštaba, govori na sličan način o pobjedi u “veoma dugotrajnom” sukobu koji bi mogao da traje godinama.
Ali Zapad nikada nije bio dobar u strateškom strpljenju. I vjerovatno će se osjetiti zabrinutost američkih i evropskih zvaničnika ovog ljeta da će Rusi, navikli na patnju, moći da strpljenjem da pobijede na bojnom polju u Ukrajini i izbjegnu sankcije kod kuće. Što duže rat traje, to će biti veće šanse Rusije, procjenjuje većina analitičara. Zapad, u najboljem slučaju, može da igra na krvavi ćorsokak.
Dakle, kako bi Zapad mogao da preokrene trenutni pesimizam? Najmudriji odgovor je sprovođenje ekonomskih sankcije tako da stežu Rusiju poput klešta, piše “Vašington post”. To će produbiti najveću stratešku slabost Rusije – njene snage su veoma tanke na ogromnom terenu.
Najbolji dokaz da sankcije funkcionišu, iako sporo, dolaze od samih ruskih zvaničnika.
– Situacija nije laka – priznao je prošlog mjeseca portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Herman Gref, šef Sberbanke, najveće ruske banke, upozorio je: “Možda će nam trebati decenija da vratimo ekonomiju na nivo iz 2021.”
On je nedavno rekao novinarima da je uvoz u Rusiju pao šest puta zbog zapadnih sankcija.
– I mi igramo dugu igru – rekla je sekretarka za trgovinu Đina Raimondo.
Sjedinjene Države su sastavile koaliciju od 30 zemalja koje podržavaju sankcije, napomenula je, sa ovim zadovoljavajućim rezultatom – izvoz poluprovodnika u Rusiju je opao za 74 odsto.
– Ne možete da održite modernu vojsku bez poluprovodnika – objasnila je.
Zbog visokih cijena energije, Rusija još uvijek ima gotovine. Ali Moskvi je sve teže da kupi ono što joj je potrebno zbog zapadne kontrole izvoza. Visoki zvaničnik Ministarstva trgovine rekao je da je američki izvoz zabranjenih proizvoda u Rusiju — u suštini svega što je potrebno ruskoj vojsci, tehnološkim kompanijama ili energetskom sektoru — opao za 95,9 procenata po vrijednosti u odnosu na prije godinu dana.
Bajdenova administracija je možda previše optimistična po pitanju efekata sankcija. Ali prošlomjesečna studija Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju pokazuje značajan uticaj. Koristeći podatke o izvozu iz 54 zemlje (koji su činili 90 odsto ruskog uvoza prošle godine), otkrili su da je izvoz iz zemalja koje su uvele sankcije u Rusiju opao za 60 odsto od druge polovine 2021, a da je izvoz iz zemalja koje nisu sankcionisane opao za 40 odsto.
Ruska vojska brzo gubi opremu, a zamjena neće biti laka. Prema objavljenim ukrajinskim izveštajima, Rusija je zaustavila ili ograničila proizvodnju tenkova u korporaciji Uralvagonzavod i u Čeljabinskoj traktorskoj fabrici, a zaustavila je i proizvodnju raketa zemlja-vazduh u Uljanovskoj mašinskoj fabrici. Pogođena su i velika ruska brodogradilišta.
Problemi sa kojima se Putin suočava najbolje se vide na karti. Rusija je daleko najveća država na svijetu. Da bi podržao svoj rat u Ukrajini, Putin je mobilisao snage sa Dalekog istoka, Baltika, ogromnog donjeg dijela koji se graniči sa južnom Azijom. On ima zemlju koja je u usporenom kolapsu, i premalo ljudi da je zaštiti, piše Blic.
Putin igra hrabro. Ali on drži manje krupnih karata nego što se čini, zaključuje Vašington post.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu