Na greškama se uči
Savršenstvo ne postoji, a čitava poenta učenja je da pokušate, pogriješite i da na toj lekciji naučite gdje ste pogriješili. U studiji iz 2014. godine o motornom učenju, otkriveno je da u mozgu postoji poseban prostor za greške. Kasnije, tih grešaka možemo da se prisjetimo i da na taj način budemo bolji sledeći put. Ako roditelji uče djecu da ne smiju da greše ili ih kritikuju kada pogreše, djeca tako gube dragoceno znanje koje su mogli da steknu.
Optimizam = uspjeh
Stresiranje oko mogućeg neuspeha dovodi do mentalne blokade, sumnje u samog sebe i anksioznosti, a sve to je potpuno neproduktivno kada je učenje u pitanju. Istraživači pozitivne psihologije smatraju da ćemo biti uspješniji u svemu što radimo samo ako tome pristupimo otvorenog uma i vidimo u tome prostor za napredovanje. Učenje bi trebalo shvatati kao istraživanje, da bismo u njemu istrajali i kada naiđemo na poteškoće, prenosi Novosti Magazin.
Zabavne teme duže ostaju u pamćenju
Ono što se mora obično postaje dosadno i suvoparno, pa nije rijetkost da djeca u školi potpuno zaborave na to da učenje može i da bude zabavno. Naravno, zanimljiva je činjenica da možemo od reči do riječi da zapamtimo omiljenu seriju, dok je posljednja lekcija koju smo pripremili za odgovaranje potpuno iščezla iz pamćenja u roku od dva dana. Nekima je lakše da pamte stvari ako ih vizualizuju, jer ih tako čine jedinstvenim u svom mozgu, a samim tim lakšim za pamćenje, pa naučnici preporučuju da ne zaboravimo da dodamo zabavu u svako učenje.
Vježbajte, vježbajte, vježbajte
Dobro razrađene radne navike imaju jak uticaj na mozak. U jednoj studiji iz 2004. godine, otkriveno je da se žongliranjem u mozgu stvara više sive mase. Čim bi ljudi prestali da žongliraju, siva masa bi nestala. Poenta zapravo nije u samom žongliranju, već u ponavljanju. Neurolozi nazivaju ovaj proces “orezivanje”, to jest pamćenje stvari koje ponavljamo iznova i iznova. Dakle – vežbom do savršenstva!
Ono što znate koristite da naučite ono što ne znate
Ako imate problem oko određene teme i nikako ne možete da zapamtite određene činjenice, potrebno je naći povezanost toga sa onim što ste već naučili. Ovo se zove asocijativno učenje. Recimo, ako učenik ima problema sa matematikom, a razumije se u fudbal, potrebno je da nađe sličnosti između ova dva pojma i tako sebi olakša učenje.
Pomoć sa strane nije loša stvar
Iako je samostalan dolazak do riješenja od ključne važnosti za disciplinu, sa druge strane, ako previše vremena utrošimo u traženje riješenja, možemo samo sebi da odmognemo. Zato, ako nešto znamo onda znamo, ali ako ne znamo, nije na odmet pitati Gugl za rješenje.
Podučavanjem drugih učite i vi
Kada nešto što znate prepričate svojim riječima, ne samo što pokazujete da ste ovladali tematikom, već i sami tako još bolje naučite i razumijete to gradivo. Kada naučene informacije raščlanite na manje da biste nekome pomogli da lakše nauči, onda i sami postajete stručnjaci na zadatu temu. Zato neke studije tvrde da su starija braća i sestre pametniji od mlađih, jer obično oni prenose znanja i prvi ih nauče.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu