Humanitarno udruženje žena „Duga“ planira da organizuje mnoštvo radionica, izložbi i aktivnosti za sve generacije, a među njima je i humanitarna prodaja rukotvorina koje stvaraju vrijedne ruke njihovih članica.
Da je Jeleni, tada Milovanović, neko prorekao da će je život odvesti na selo, grohotom bi se nasmijala. Još da joj je kazao da će njegovanim rukama, podalje od varošanske vreve, povazdan gnječiti masnu glinu i postati majstor starog zanata koga štite sa najvišeg mjesta, i koji više pristaje djedovima nego mladim damama, zamolila bi da istog časa umukne.
Jedini registrovani vunovlačar u Banjaluci Goran Irić ovaj stari zanat godinama čuva od zaborava, a vunu češlja na stroju starom više od sto godina.
Obućarska radnja majstora Milije Tešića je jedna od preostale tri obućarske u Užicu.
Nekada su dimnjačari jureći s krova na krov o prašnjavom ramenu nosili stare štosere sa kojih je bilo lako otkinuti dlaku, pa ih narod, kao vijesnike sreće garavih lica, redom zaustavljao da se domogne talične vlasi. Danas neko drugo vrijeme.
U bravarskoj radionici koju je osnovao još 1941. godine Borisav Špagović iz Kraljeva, koji je već decenijama u penziji, radi istim žarom kao i prvog dana. S pravom tvrdi da ima više od 80 godina radnog staža i planira da nastavi da ih niže.
Više od 500 bunara u posljednje dvije decenije iskopali su penzioner Milan Protić, bivši radnik na željeznici u Omarskoj, i njegov sin Đuro, autoelektričar iz Srednje Lamovite.
Malo je ljudi koji će sada, u 21. vijeku sjesti za razboj, govori Slobodan Mitrović (30) iz Bele Palanke i čini se da je potpuno u pravu.
Trebinjac Spasoje Kovač bavi se već pomalo zaboravljenim zanatom po kome i nosi prezime, a od kovačkog rada školovao je brata i sebe.
Zbog masovne proizvodnje i jeftine robe, koja uglavnom pristiže iz Kine, ona ručno rađena odlazi u zaborav.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH saopštila je da je otvoren javni poziv u okviru projekta "Zanati nude budućnost", čijom će realizacijom tokom naredne tri godine ukupno 120 kandidata iz BiH steći savremena znanja i vještine u skladu sa njemačkim obrazovnim i strukovnim standardima.
U kućnoj radinosti porodice Vuković iz Saničana kod Prijedora izrađuju se razni predmeti od drveta.
Zoran Pešić iz Pančeva, prije 30 godina izučio je kožarski zanat u Njemačkoj, a danas u svom gradu ručno izrađuje i gravira različite proizvode za domaće i inostrane kupce.
Stara izreka da dobro izučen zanat zlata vrijedi ni u vremenu opšte krize nije izgubila na značaju, jer bi u suprotnom, poručuju zanatlije, odavno svi završili na ulici.
Živojin Cocić iz Prokuplja bavi se neobičnim hobijem – izrađuje kaveze za ptice, makete brodova, kočija i raznih objekata. Ima 83 godine a već 6 decenija svaki dan započinje u svojoj radionici. Iz nje je izašlo više od 600 rukotvorina urađenih s puno vještine i ljubavi. Hobi je pomogao da mu dani izolacije nisu teško pali!
Od pletenje sepeta, starog zanata kojeg je naučio u djetinjstvu, Savo Vidović iz Krajčinovaca kod Gradiške ne odustaje ni poslije pola vijeka. Pored ostalih poslova u domaćinstvu, on dnevno isplete bar po jedan sepet. Ima ih desetine u svakoj prostoriji, a najviše pod šupom koja je Savina improvizovana radionica.
Elvir Hambašić iz Ulišnjaka kod Maglaja već 12 godina vrlo uspješno bavi se obradom drveta na tradicionalan način i tako izdržava peteročlanu porodicu.
Ibrahim Halebić vlasnik je frizersko-brijačke radnje u neposrednoj blizini Kamene ćuprije u Konjicu.
Milivoj Kolar iz Brčkog (77) jedini je knjigovezac koji još radi takozvani polufrancuski povez u koži, patentiran 1538. godine i otima od zaborava stari knjigovezački zanat kojim se bavi od 1964.
Dževad Ugarak živi u bugojanskom naselju Vesela, a već više od 25 godina vlasnik je obućarske radnje u Gornjem Vakufu-Uskoplju.