Srpska i BiH nemilice uvoze gotovo sve vrste hrane iz bijelog svijeta.
Gotov nakit uvozimo iz Italije, a lomljeno zlato prodajemo u Tursku, može se zaključiti iz podataka o uvozu i izvozu koji vodi Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Iako BiH ima bogate prirodne resurse za uspješno bavljenje poljoprivredom, počevši od plodnog zemljišta, povoljnih klimatskih uslove pa do vodnih potencijala, situacija u toj grani, barem ako je suditi prema statistici i riječima poljoprivrednika, nikad nije bila lošija.
U Srpsku i BiH i dalje se nemilice uvoze meso i mesne prerađevine, a količina i vrijednost uvoza ovih proizvoda konstantno je u porastu.
Farmeri sve češće optužuju mesoprerađivače da, na štetu domaće proizvodnje, ali i građana, iz uvoza kupuju jeftino zamrznuto meso, staro i po godinu dana.
Uzgoj svinja, te domaća proizvodnja svinjskog mesa drastično pada, što se odražava kako na broj uzgajivača, tako i na ponudu ovog mesa na tržištu u Srpskoj.
Da je na domaćim farmama sve više stoke koja je stigla iz inostranstva potvrđuju podaci prema kojima je uvoz goveda, svinja, koza, ovaca peradi i drugih životinja u proteklih osam mjeseci premašio 62,5 miliona maraka.
Da uvoz voća i povrća ide utabanim stazama i raste iz godine u godinu, pokazuju podaci koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Više od 205 miliona maraka BiH je izdvojila za kupovinu vode iz uvoza u prvih osam mjeseci ove godine. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zaključno s avgustom, uvezli smo gotovo 166,6 miliona litara vode.
Vrućine, ali i sumnja u kvalitet vode iz česmi, povećale su potražnju za flaširanom vodom, što svjedoče poluprazni rafovi marketa, ali i podaci o uvozu, prema kojima je za taj proizvod u osam mjeseci ove godine u BiH potrošeno čak 205,07 miliona maraka.
Pokrivenost uvoza izvozom tokom sedam mjeseci ove godine u Republici Srpskoj je 68,5 odsto, a brojevi pokazuju da je, u odnosu na isti period lani, izvoz smanjen, a uvoz povećan, navedeno je u podacima Republičkog zavoda za statistiku.
U BiH je u prošloj godini izdato 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole, a sagovornici ističu da je i ovaj broj nedovoljan za domaće tržište i dodaju da BiH nedostaje 30.000 radnika različitih zanimanja.
Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini je u konstantnom padu, dok istovremeno uvoz raste.
U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz iz BiH je iznosio 9 milijardi i 359 miliona KM, što je za 7,1 odsto manje nego u istom periodu 2023. godine.
Vrijednost kineskog uvoza gasa iz Rusije preko gasovoda je u periodu od januara do jula 2024. porasla za 19 odsto međugodišnje na više od 4,69 milijardi dolara, objavila je danas Generalna uprava carina Kine.
Kad je riječ o proizvodima agroindustrijskog sektora, BiH je najviše orijentisan na uvozu žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća.
Ako se uzme u obzir da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za maj ove godine u Federaciji BiH iznosila 1.384 KM, a sindikalna potrošačka korpa za jun 2024. godine 2.964 KM, postavlja se logično pitanje kako građani BiH uopšte preživljavaju.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u prvih sedam mjeseci tekuće godine uvezeno je 51.280 automobila u vrijednosti 680.776.746,50 KM, od kojih je 5.933 novih vozila, a 45.347 polovnih.
Stočari u BiH godinama upozoravaju na alarmantno stanje uzrokovano prekomjernim plasmanom mesa iz inostranstva jer im sve snažnije udara na egzistenciju.
Ako se uzme u obzir da je prosječna plata u BiH 1.388 KM, a Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec januar 2024. godine 2.895 KM, postavlja se logično pitanje kako građani BiH uopšte preživljavaju.