Rezidentni predstavnik UNDP u BiH Steliana Nedera upozorila je da pandemija i ekonomska kriza neće čekati i da je ključno da se zaštite radna mjesta u privatnom sektoru.
Gotovo da ne postoji kompanija kojoj nije neophodno da bude prisutna na internetu i da svoju marketinšku kampanju prebaci u digitalni svet.
U Bosni i Hercegovini se u protekloj godini dana zvanično povećala nezaposlenost i smanjila zaposlenost.
Ako ne vjerujete premijeru, vjerujte podacima Zavoda za zapošljavanje RS, po kojima je od početka pandemije bez posla ostalo 10.440 radnika, dok je istovremeno oko 9.200 ljudi s biroa našlo posao.
Po svim prognozama i projekcijama prije pandemije virusa korona, u Bosni i Hercegovini se u periodu 2020-2022. godina očekivao osjetniji rast ekonomske aktivnosti u okviru kojeg bi dešavanja u industrijskoj proizvodnji imala centralnu ulogu.
Najtraženija zanimanja na tržištu rada u BiH za visokobrazovna lica i dalje su ona vezana za IT sektor – IT i softver inženjer, a zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, te doktor medicine-specijalista, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Tržište rada se dramatično promijenilo, a u vrijeme pandemije virusa korona najtraženiji radnici su operateri u pozivnom centru, vozači i građevinski radnici.
Turbulencije na evropskim tržištima natjerale su trgovce da se osvrnu na 2008-2009. godinu, posljednji put kada je djelovalo da je finansijski svijet na ivici kolapsa. Dobra vijest ovog puta je da donosioci politika primjenjuju pouke iz te krize.
Još prije desetak godina moglo se naslutiti da nas u pogledu obrazovanja čekaju neke baš velike promjene, te da će znanje biti skupo, a jedino traženo i bitno.
U Bosni i Hercegovini je, prema zvaničnim statističkim podacima, u posljednje dvije godine znatno više povećan broj zaposlenih nego što se smanjila nezaposlenost.
Broj poslodavaca u Njemačkoj koji angažuju radnike u kratkom periodu povećan je u septembru, podaci su Instituta za ekonomiju “IFO”.
Analitičari ističu da je to pokazatelj da je recesija uzela danak na tržištu rada.
Srednje škole u Srpskoj trebalo bi više da koriste mogućnost da, u skladu sa potrebama tržišta rada u njihovim opštinama, dio nastavnih programa za stručno obrazovanje utvrde sami, kako bi se povećala i zapošljivost njihovih maturanata.
Broj radnika i onih koji aktivno traže zaposlenje u Republici Srpskoj u posljednjih godinu dana se povećao, dok se smanjio broj nezaposlenih i onih koji uopšte nisu spremni da rade ako bi im se ponudio posao.
Na tržištu rada u Republici Srpskoj desile su se značajne promjene unazad dvije godine. Imamo pozitivne ekonomske pokazatelje, ali ne i demografske, poručeno je sa panel diskusije “Tržište rada – stanje i izazovi”, koje se održava u Banjaluci.
Prije deset godina velika potražnja na domaćem tržištu rada bila je, između ostalog, za službencima različitih profila, dok poslodavci danas uglavnom traže zanatlije i radnike u realnom sektoru.
Odlazak stručne radne snage iz naše firme u inostranstvo i nelojalna konkurencija na domaćem tržištu prouzrokovali su nam smanjenje proizvodnje za 40 odsto u prošloj godini.
U Trebinju je predstavljen projekat „Moja budućnost“, namijenjen mladima od 18 do 34 godine koji traže posao.
Na tržištu rada u BiH u prvoj polovini ove godine najtraženiji su bili trgovci, konobari, građevinski i radnici u proizvodnji, pokazala je najnovija analiza portala Posao.ba.
Širenje automatizacije donijeće određene promjene na tržištu rada, prije svega ukidanjem ljudskih pozicija koje će preuzeti roboti.
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević rekao je da upisna politika u visokoškolske ustanove u Srpskoj mora da bude odraz strateških pravaca u visokom obrazovanju i potreba tržišta rada, te poručio da je neophodna bolja povezanost visokoškolskih ustanova sa srednjim školama i privrednicima.