Posljednje žestoke kritike iz opozicije na račun vodećih država Zapada i EU proistekle su iz nadanja da će neko sa strane doći i smijeniti Milorada Dodika, što se neće dogoditi.
Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, čiji je prijedlog nedavno upućen na usvajanje u američki Kongres, predstavlja uvod u mnogo ozbiljnije i opsežnije kažnjavanje ovdašnjih političara.
Projekat “Otvorenog Balkana” i dalje je zatvoren za BiH zbog snažnog otpora toj inicijativi u Sarajevu, ali i nepovjerenju koje prema navedenom projektu ima Evropska unija.
Komemoraciji bošnjačkim žrtvama u Potočarima juče je, kao i svake godine, prisustvovao veliki broj stranih zvaničnika i predstavnika međunarodne zajednice. Na nedavnom pomenu srpskim žrtvama u Bratuncu, kao i obično, nije se pojavio niko od stranaca.
Ukrajina i Moldavija bi već ove sedmice mogle da dobiju kandidatski status, dok će Bosna i Hercegovina na to morati da pričeka još neko vrijeme.
Odluka Kristijana Šmita da nametne pravila o finansiranju opštih izbora mogla bi da predstavlja uvod u sve češće i drastičnije uplitanje OHR u politička zbivanja u BiH.
Ukoliko Centralna izborna komisija (CIK) odbije da ovjeri prijave za izbore liderima SNSD i HDZ BiH, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, BiH bi mogla da uđe u najozbiljniju krizu od završetka rata.
Bošnjačka politika i njeni lobisti u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku ulažu maksimalne napore kako bi spriječili obraćanje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, Zorana Tegeltije, u Savjetu bezbjednosti UN.
Međusobne svađe i optužbe trojice članova Predsjedništva BiH šokirale su čak i američke senatore, koji su prošle sedmice na svojoj balkanskoj “turneji” obišli Sarajevo.
Jučerašnja odluka Srbije da glasa za izbacivanje Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN dovela je u krajnje neugodnu situaciju aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD, Milorada Dodika, koji je, praktično, ostao jedini političar na Zapadnom Balkanu koji i dalje drži „rusku stranu“ u ratu koji već duže od mjesec dana bjesni u Ukrajini.