Ratari su zasijali više površina sojom, suncokretom i uljanom repicom.
Pritisnuti slabim prinosima, niskom cijenom proizvoda i višegodišnjim gubicima, ratari u Srpskoj jesenju sjetvu dočekuju u neizvjesnosti zbog kojih ne znaju ni šta će sijati ni na kolikoj brazdi, jer ponukani lošim iskustvima čini im se da nijedna kultura ne donosi zaradu.
U Lijevče polju i Potkozarju počela je žetva ječma. Rod je od 350 do 400 kilograma po dunumu. Prvi otkosi pokazuju da je prinos u skladu sa očekivanjima, bez obzira na veoma loše vrijeme, sa dugim kišnim periodom.
Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.
Domaći ratari su u ovogodišnju sjetvu žitarica, koja je bila najskuplja do sada, uložili sve što su imali, pritom se i zaduživši, a u žetvi zbrajaju gubitke od kojih se, poručuju, neće lako oporaviti.
U pogledu vremenskih prilika, ova godina je na području Semberije nepovoljnija u odnosu na neke prethodne, ali je još rano davati procjene smanjenja prinosa kukuruza, s obirom na to da do kraja vegetacionog perioda ima još mjesec, mjesec i po dana.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić sastaće se danas u Bijeljini sa poljoprivrednim proizvođačima sa područja Semberije.
Bijeljinski vatrogasci su u prvih šest mjeseci ove godine imali 156 intervencija na gašenju požara na otvorenom, rekao je zamjenik starješine Teriterorijalne vatrogasne jedinice Bijeljina Dejan Balorda, naglasivši da je taj broj u ljetnoj sezoni povećan.
Današnji sastanku mlinara i proizvođača pšenice koji je održan s ciljem formiranja i konačnog objavljivanja otkupne cijene ove žitarice, prisjeo je domaćim ratarima koji još ne mogu da dođu sebi od ponude otkupljivača.
U mjestu Ratari kod Obrenovca dogodio se požar na jednom lokalnom autobusu preduzeća "Lasta".
Kako bi se okoristila i nezakonito došli do što više para pojedina poljoprivredna gazdinstva u Srpskoj za podsticaje prijavljuju daleko veće površine nego što stvarno obrađuju ili površine na kojima apsolutno ništa nije zasijano.
Iz m:tel-a stižu odlične vijesti; u okviru aktuelne ponude ne morate više da birate između popusta na pretplatu i kupovine mobilnog uređaja na rate. Možete da uzmete najbolje iz oba svijeta!
Nestabilno vrijeme ovog proljeća, česte smjene sunca i kiše s povremenim gradom, brinu semberske poljoprivrednike, koji sa zebnjom gledaju u nebo.
U zavisnosti od roka sjetve na nekim njivama u Semberiji kukuruz tek niče, dok je na drugim u fazi razvoja dva do četiri lista.
Za kontrolu kvaliteta zemljišta u Semberiji iz budžeta Grada Bijeljina izdvojeno je 30.000 KM.
Na šamačkom području narednih dana će intenzivno početi berba kukuruza, kojim je zasijano oko 5.000 hektara, a očekivani prinos je od devet do 12 tona po hektaru, rekao je Srni samostalni stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Šamac Mladen Adžić.
Da kvalitetan proizvod lako osvaja tržište dokazuje porodica Perković iz Kojčinovca kod Bijeljine. Zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, na više od jednog hektara oni će imati rekordne prinose. Očekuju desetine tona krompira.
Na semberskim oranicama traktori uveliko bruje jer je jesenja sjetva strnih žita u punom je jeku. Biće zasijano 16.800 hektara, što je povećanje sjetvenih površina za sedam odsto.
Poljoprivrednu proizvodnju ove godine karakterisalo je pojačano prisustvo korova, štetočina i biljnih bolesti kako na ratarsko-povrtarskim tako i na voćarskim kulturama. Pojavile su se i nove štetočine poput stričkovog šarenjka na soji koji do sada nije zabilježen na našem području.
Oboljenje “crvenilo kukuruza’’ u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve na parcelama uz rijeku Drinu. Na ovom području prisutno je posljednju deceniju, a proširilo se i na druge atare.