Bosna i Hercegovina bi trebalo da svake godine narednih 30 godina ima rast od najmanje 6 odsto kako bi dostigla nivo životnog standarda koji imaju građani u zemljama EU28.
Iz BiH je lane, samo u Sloveniju, otišlo skoro 20 puta više radnika nego tokom 2013. godine, a u ovu državu najviše hrle naši vozači i varioci, zatim zidari, armirači i građevinci.
Niska konkurentnost ekonomije u BiH ima svoje korijene u nedovoljnom obuhvatu obrazovanjem, a posebno u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja. Osim toga, problem su i loša obrazovna struktura kadrova i obrazovni sistem koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada.
U Njemačkoj je u trećem kvartalu ove godine sa 1,24 miliona otvorenih radnih mjesta zabilježen rekordan nedostatak radne snage, javlja IAB.
Gotovo 160 malih i srednjih preduzeća u BiH zatražilo je finansijsku i drugu podršku za otvaranje novih radnih mjesta i veći pristup tržištu.
Sa državnih i privatnih fakulteta u Republici Srpskoj izlazi sve manje diplomaca, u prosjeku za 500 na godišnjem nivou, što stručnjaci ocjenjuju izuzetno zabrinjavajućim trendom.
Nakon uspješne zimske sezone austrijski turizam očekuje i dobre rezultate tokom ljeta.
Zemlje bivše Jugoslavije izvor su radne snage za slovenačku ekonomiju u usponu.
Iako je u Bijeljini registrovano 1.880 zanatsko – preduzetničkih radnji, tržištu rada nedostaje kvalifikovane radne snage.
Republika Srpska i Srbija treba da zajednički prevazilaze veliki problem obje ekonomije – sve izraženiju migraciju radne snage i sivu ekonomiju, saglasili su se ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Srbije Zoran Đorđević i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović.