Danas je drugi dan Božića i badnjak i božićna pšenica su nam još u domovima. Šta s njima raditi nakon praznika i da li treba odlagati slamu i badnjak ili sačekati još neko vrijeme?
Na tržište BiH stiže pšenica iz Ukrajine, a s njom i novi problemi za domaće proizvođače.
Kilogram pšenice prošle godine 0,66 KM, ove 0,27 KM. Hljeb, kao i svi proizvodi od pšenice u Republici Srpskoj, ostali na cijeni iz 2022. godine.
Poljoprivrednici iz Lijevče polja, žitnice Republike Srpske, nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice koja iznosi od 0,28 do 0,30 KM po kilogramu, što je duplo jeftinije nego prošle godine.
Poljoprivrednici iz Lijevče polja, žitnice Republike Srpske, nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice koja iznosi od 0,28 do 0,30 KM po kilogramu, što je duplo jeftinije nego prošle godine!
Prvi otkosi nakon početka žetve pšenice u Srpskoj pokazuju da je ovogodišnji kvalitet izuzetno loš, kao i prinosi, a domaće ratare i ove sezone dodatno muči neizvjesnost zbog otkupne cijene koja, kako tvrde, neće biti poznata dok hljebno žito ne bude u silosima.
Obilne kiše koje u poslijednje vrijeme padaju u Kini su velika prijetnja za žetvu pšenice i uticaće na cjene ove žitarice na svjetskim tržištima.
Proizvođači hljebnog žita i ove godine žetvu dočekuju u neizvjesnosti, jer još nema naznaka otkupne cijene pšenice koja će, sudeći prema najavama mlinara, biti niža nego lani, dok brašno već neko vrijeme pojeftinjuje.
Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.
Iako su sa parama uvijek nekako na knap, pa gotovo svake godine kalkulišu koliko će zasijati žitarica, domaći ratari poručuju da im, zbog previsokih cijena sjemena, đubriva i goriva, nijedna sjetva do sada nije pala tako teško kao ova.
Srpska može da zadovolji svoje potrebe u osnovnim životnim namirnicama, ali dio domaće proizvodnje biva plasiran na tržište Federacije BiH ili izvezen van RS.
Žetva pšenice u Rusiji mogla bi ove godine dostići rekordnih 100 miliona metričkih tona, prema SovEcon-u, istraživačkoj firmi fokusiranoj na crnomorske žitarice i uljarice. Uprkos tome, slabe su prognoze da će se to pretvoriti u obilan izvoz za borbu protiv svjetske krize sa hranom.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas u Prnjavoru da su obezbijeđena sredstva za predstojeću jesenju sjetvu.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Repubike Srpske Boris Pašalić izjavio je da će proizvođači pšenice za jesenju sjetvu na raspolaganju imati po 500 KM pomoći po hektaru, što je iznos veći nego lani.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković izjavio je da je žetva na području Posavine završena i da su prinosi od pet do devet tona po hektaru, ali da poljoprivredni proizvođači imaju problem sa plasmanom roda pšenice.
Živimo i radimo na području gdje već 30 godina postoji strah od nestašice hrane, ali je priroda ovog straha u našem slučaju malo drugačija nego u svijetu.
Najnoviji podaci o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u EU, objavljeni prije tri dana, pokazuju da je ukupna vrijednost trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u EU u aprilu 2022. dostigla vrijednost od 31,4 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 14 odsto u odnosu na april 2021.
Inflacija je posljednjih mjeseci jedan o najčešćih pojama koje čujemo, ali malo ko zna šta ona u stvari znači i kako uopšte utiče na nas.
Podsticaj za kilogram prodate pšenice u Semberiji podignut je sa tri na pet feninga i ovaj prijedlog upućen je gradskom Odjeljenju za poljoprivredu na saglasnost, a gradonačelniku na potpis, saopšteno je iz gradskog Agrarnog fonda.
Žetva pšenice u Republici Srpskoj je pri kraju sa prosječnim prinosom od pet tona po hektaru, izjavio je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković.