Dvadeset miliona KM - toliko je političkim partijama u BiH, tokom prošle godine, posluženo na tacni. Tacnu, svjesni ili ne, najčešće nose građani.
Političari iz BiH su majstori u jednome – sabotiranju vlastite zemlje. Dok se prepiru oko fotelja i vlastitih interesa, milijarde evra, namijenjene za oporavak i razvoj, cure iz ruku građana koji se svakim danom suočavaju s gorom stvarnošću.
Najviše neizmirenih obaveza, kada su u pitanju veće stranke u Republici Srpskoj je imala Srpska demokratska stranka (SDS) koja je, na kraju prošle godine restoranima, hotelima, te dobavljačima dugovala 319.608 KM.
Za razliku od Hrvata u BiH, koji već duže od tri decenije većinski ubjedljivo glasaju za HDZ BiH, stranku čija je matica u Hrvatskoj, nijedna velika stranka iz Srbije nije uspjela da se nametne kao nezaobilazan faktor u Republici Srpskoj.
Stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini na kraju prošle godine ostavile su iza sebe brojne neizmirene obaveze, a njihov ukupan dug premašio je 4,7 miliona KM.
Jedna u nizu specifičnosti jedne potpuno specifične zemlje, kakva je BiH, jesu vječiti partijski lideri.
Štandovi na banjalučkom Trgu krajine preplavili su čitavo šetalište, dok se građani sudaraju jedni s drugima kako bi prošli prema svojim omiljenim lokacijama u centru grada između njih. Hodaju nervozni, ljuti, dok im mladi politički aktivisti nude letke različitih političkih opcija.
Centralna izborna komisija BiH (CIK) odredila je na današnjoj sjednici petodnevni rok strankama kod kojih su utvrđene nepravilnosti na kandidatskim listama da ih otklone, kako bi mogle biti i ovjerene do 29. jula.
Nacrt zakona o političkim strankama Republike Srpske, za koga predlagač Perica Bundalo (PDP) tvrdi da bi doprineo političkoj stabilnosti, premijer Radovan Višković već na startu je ocijenio kao neustavan i suprotan Zakonu o republičkoj upravi.
Od 6. do 20. maja političke stranke i nezavisni kandidati će moći prijavljivati učešće na opštim oktobarskim izborima, a od 22. jula počinje podnošenje kandidatskih listi, rekao je predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović.
U periodu od 2004. do 2019. godine iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH političkim strankama je isplaćeno 300,9 miliona KM, podatak je Centralne izborne komisije BiH.
Lideri političkih stranaka iz Srpske danas su zvanično predstavili zaključke koje su donijeli u ponedjeljak na zajedničkom sastanku u parlamentu Srpske.
Da li stranke zloupotrebljavaju djecu u političke svrhe i kako toj praksi treba stati u kraj?
Za Lokalne izbore 2020. godine Centralnoj izbornoj komisiji prijavilo se 587 političkih subjekata od čega je 135 političkih stranaka, saopšetno je iz CIK.
Vehid Šehić iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” ocijenio je da je zahtjev Centralne izborne komisije BiH da se dopuni Izborni zakon BiH i odgodi raspisivanje lokalnih izbora – potpuno nepotreban i besmislen.
Predstavnici svih vodećih stranaka iz oba entiteta BiH razgovarali su danas o korupciji u zdravstvu, krizi u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, pravu na javni prostor i javno okupljanje i dugim osjetljivim temama.
U Bosni i Hercegovini su tokom proteklih godina osnovane brojne nove političke partije od kojih su neke u međuvremenu ugašene, dok su neke uspjele da se održe i postignu zapažene rezultate.
Političke stranke u BiH su se u 2016. godini najviše finansirale iz budžeta sa svih nivoa vlasti u iznosu od 19.041.671 KM ili 71,70 odsto od 24.605.943 KM ukupno ostvarenih prihoda, navodi se u izvještaju o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije /CIK/ BiH u 2017. godini.