Dugi sušni periodi nisu išli na ruku pčelarima u Srpskoj.
Preuranjeno proljeće, potom kiša, te na koncu period ekstremnih suša pčelare u BiH, a pogotovo u Hercegovini, ostavili su gotovo bez prinosa meda.
Ova godina je jedna od najlošijih u posljednjih 15 do 20 godina kada je riječ o prinosima meda u istočnoj Hercegovini, pa su mnogi pčelari suočeni sa velikim problemima kako da održe pčelinja društva u životu, izjavio je predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje Obrad Ninković.
Hercegovački pčelari čekaju godinama na dobre prinose. Prošla godina je bila izuzetno teška, dok je ova za mnoge pčelare, kažu, još teža.
Iako Republika Srpska ima izuzetne potencijale za bavljenje pčelarstvom, rizičnom i nimalo jeftinom proizvodnjom, mnogi pčelari, naročito na jugu, primorani su da prodaju kompletna društva jer više ne mogu zaraditi dovoljno da bi prehranili porodicu.
Od 46 do 88 odsto evropskog tržišta je preplavljeno falsifikovanim ili lažnim medom, a ti podaci se razlikuju u zavisnosti od zemlje članice.
Mostarski pčelari proživljavaju pravu agoniju. Skoro mjesec i po koliko je prošlo od željezničke nesreće u naselju Opine, ogromna količina industrijskog šećera koja se nalazila u prevrnutim vagonima nije uklonjena usljed čega je došlo do pravog pomora pčela na području Mostara.
Otkupne cijene meda i u Srbiji i u Evropi su ispod svake isplativosti zbog ogromnog broja falsifikata ovog pčelinjeg proizvoda, koji stiže na tržište starog kontinenta. Pčelare u Srbiji, uz to, brine i činjenica da je sezona istorijski poranila.
Uz lošu sezonu najveći neprijatelj pčelarima u Srpskoj je lažni med i krajnje vrijeme je da se ovom problemu stane u kraj, kao što je to slučaj u Srbiji.
Prinosom meda mogu se pohvaliti samo pčelari u Hercegovini i dijelom na Romaniji. Takvo stanje uticaće i na cijenu meda, koji sada košta 30 maraka u Hercegovini i 25 maraka u ostalim krajevima Srpske.
Prinos meda u Republici Srpskoj ove godine je solidan uprkos proljetnim i ljetnim kišama, a cijena jedne tegle ostala je nepromijenjena.
Pčelari na Goliji ponovo su pretrpjeli veliku štetu jer im gladni medvjed, u potrazi za hranom, isprevrtao košnice.
Prinosi meda u Hercegovini ove godine su bolji nego nekoliko prethodnih, izuzetno loših, pa se očekuje da će ova biti solidna, ocjena je hercegovačkih pčelara.
Udruženje pčelara Amorfa Gradiška, koje ima 195 članova, među kojima 30 žena, te proizvodi značajne količine meda, na redovnom godišnjem okupljanju u Pisariću, na Prosari, ukazalo je na karakteristike ove sezone.
Kiše i loše vremenske prilike ugrozile su pčelarsku sezonu, a pčelari, umjesto da prikupljaju med, sada se bave prehranom novih rojeva, kažu u šamačkom Udruženju pčelara "Maslačak".
Vremenske prilike nikako ne idu na ruku pčelarima i već sada možemo konstatovati da će ove godine biti problema sa količinama meda.
Loše vrijeme i kiša prouzrokovaće slabije prinose kada je riječ o prvoj bagremovoj paši ove sezone pa su pčelari prinuđeni da kroz prihranu sačuvaju društva, kako bi na tržištu bilo dovoljno domaćeg meda, jer je uvozni često upitnog kvaliteta.
O stanju u pčelarstvu Republike Srpske najbolje govori podatak da se svake godine povećava broj pčelara i košnica. Tako je 2021. godine bio registrovan 451 pčelar, a na kraju prošle godine 496.
Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić zajedno sa Udruženjem pčelara “Majevičke košnica” posjetio je danas pčelnjak “Tešić” u Donjoj Trnovi.
Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na 187. sjednici, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pčelarstvu, koji propisuje da se uzgoj pčela u vrši u skladu sa Programom uzgoja pčela u Republici Srpskoj.