Ne postoji nijedan pravoslavni kraj na zemlji do kojeg nisu doprli glasovi i propovijed trojice bogomudrih velikih učitelja Hristove crkve koje proslavljamo 12. februara.
Na svadbama je uvijek veselo, a tome doprinose i mnogi stari narodni običaji kojima se gosti naročito vesele.
Obred osvećenja vode ima svoje korijene u ranim periodima hrišćanstva, što potvrđuju stari spisi poput apostolskih ustanova. Međutim, iako je veoma star, nije postojalo čvrsto utvrđeno pravilo o mjestu, vremenu i načinu sprovođenja ovog obreda.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Atanasija Velikog. Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji, a posebno je značajno zaštititi se ako zagrmi.
Srpska pravoslavna crkva sutra obilježava Časne verige, dan kada je Sveti Petar okovan i mučen. Ovaj dan nije obilježen crvenim slovom u vjerskom kalendaru, ali je u pitanju datum koji veliki broj porodica slavi kao krsnu slavu.
Iako naučna istraživanja ukazuju da proces normalnog tugovanja traje oko 40 dana, jer u tom periodu osoba ima stalne nalete sjećanja na izgubljenu osobu i prisjeća se proživljenih trenutaka sa tom osobom, što je praćeno osjećanjem tuge i žalosti.
Danas srpska pravoslavna crkva i vjernici slave Svetog Savu koji je upisan crvenim slovom. Na današnji dan se posti, ali se može slaviti i na mrsnoj trpezi ukoliko ne pada u srijedu ili petak.
Sveti Sava je svetitelj o kom postoje mnoge priče, anegdote, vjerovanja i legende. Jedna od njih je da se urotio sa samim đavolom kako bismo danas imali svjež hljeb na stolu.
Kult Svetog Save, koji se u narodu razvio nakon prenošenja njegovih mošti iz Bugarske u manastir Mileševu, bio je toliko jak da je doveo do toga da su se i Turci zavojevači počeli prekrštavati nad njegovim moštima. Iz tog razloga mošti Svetog Save spaljene su na Vračaru.
Amerikanka Eli već neko vrijeme živi u BiH, a sada je snimila video u kojem je govorila o svadbenim običajima u državi te otkrila šta je iznenadilo. Najprije je rekla kako su balkanska vjenčanja "divlja" u poređenju s američkim.
Nakon Krstovdana i Bogojavljenja, Srpska pravoslavna crkva i vjernici 20. januara slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja, u narodu poznat kao Jovanjdan.
Sveti Jovan ili Jovanjdan je česta slava kod Srba, a obilježavaju je domaćini sa porodicama, prijateljima i kumovima.
Danas roditelji mogu sami da izaberu kuma, a to je uglavnom neki prijatelj, jer krštenjem kum postaje duhovni otac djeteta koji je odgovoran za grijehe svog kumčeta.
Na Bogojavljenje, koje se obilježava 19. januara, tradicionalno, u brojnim gradovima i opštinama širom Srpske, nakon liturgije, pliva se za časni krst.
"Žene žirafe" oko vrata nose bakarne prstenove teške i po nekoliko kilograma. Iako danas mogu da izberu hoće li ih skinuti, one ne odustaju, ali ne zbog tradicije već zbog turizma i pukog preživljavanja.
Osvanulo je Badnje jutro za koje se vezuju brojni običaji prepuni simbolike.
Badnje veče i Božić predstavljaju jedne od najradosnijih hrišćanskih praznika, i za njih se vezuju razni običaji i rituali.
Badnji dan prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku - Božiću. Prate ga monogobrojni običaji koji uljepšavaju pripeme čovjekove duše za rođenje sina Božjeg. Predstavlja posljednji i najstroži dan velikog posta.
Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti u nedjelju proslavljaju Božić.
Kako vam se čini pomisao da na dan Božića, umjesto da lomite česnicu, ugledate kroz prozor muškarca koji pleše prerušen u kozu? Ili da u sobi imate božićno drvo koje izgleda kao da ima bradu? Ovo su samo neki od brojnih božićnih običaja drugih pravoslavnih zemalja.