Za osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 42 miliona kilograma mesa i drugih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti 262 miliona KM.
Domaći farmeri su zube istupili godinama apelujući na neophodnost uvođenja zaštitnih mjera kojima bi bio bar ograničen uvoz poljoprivrednih proizvoda, koji su bukvalno zaposjeli naše trpeze.
Holandski grad Harlem postao je prvi u svijetu koji je zabranio reklame za meso kao dio plana za smanjenje gasova staklene bašte i borbu protiv klimatskih promjena.
Lovačke šnicle su kulinarski klasik, a njihova priprema nije neka nauka.
U prvom polugodištu ove godine iz BiH je izvezeno prehrambenih i agroproizvoda u ukupnoj vrijednosti od oko 488 miliona KM, što predstavlja povećanje za oko 89 miliona KM ili 22.
Građani Srpske ne pamte više cijene mesa i ostalih životnih namirnica, a kilogram telećeg buta u Srpskoj odnedavno košta i do 31, dok se plećka prodaje po 28 KM. Junetina sa kostima ide i do 22 marke, a pileći file do 14, dok vreća brašna košta 33, hljeb i preko dvije KM po vekni.
Za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno meso vrijedno više od 262,5 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu jedva premašio 30,2 miliona KM, što je prema riječima proizvođača domaću proizvodnju dovelo na ivicu propasti.
Veoma teška situacija i ovog ljeta pogodila je vrijedne i selu vijerne stočare koji decenijama od svog napornog rada žive na Pešterskoj visoravni. Nezapamćena suša im je zavrnula slavine pa nemaju čime da napoje stoku, ali i spalila livade tako da ni sijena neće biti dovoljno za zimu. Podaci sa terena ukazuju da je ovogodišnja sezona pašarenja izuzetno loša. Proljeće je počelo neuobičajeno dugom sušom nakon čega je uslijedio kraći kišni period, a početkom ljeta ponovo je uslijedila suša koja traje do danas. Ovo je dovelo do vrlo slabog prvog otkosa sijena, dok je ljetnja suša gotovo onemogućila rast nove trave za drugi otkos.
Direktorat za zdravlje i bezbjednost hrane Evropske komisije dostavio je izvještaj o inspekcijskom nadzoru s ciljem utvrđivanja ispunjavanja uslova za izvoz crvenog mesa iz BiH na tržište EU.
Za nepunih pola godine, koliko trpimo posljedice ove krize u kojoj nam najteže padaju poskupljenja hrane, mnoga domaćinstva u Srpskoj drastično su promijenila svoje potrošačke navike, pa štede na čemu god mogu.
Uvoz mesa u BiH i u 2022. cvjeta nesmanjenim intenzitetom, čime je nastavljen potop domaće hrane.
Od početka krize koja traje već pet mjeseci, u Srpskoj su poskupile gotovo sve robe i usluge, a građane najviše zabrinjavaju skokovi cijena hrane.
U Bosni i Hercegovini hrana iz uvoza ubjedljivo dominira nad domaćom, a u agroindustrijskom sektoru su, po uvoznoj vrijednosti, na prvom mjestu meso i drugi klaonički proizvodi.
Inicijativa o ograničenju uvoza mesa iz inostranstva na dnevnom je redu gotovo svake godine, i to baš u vrijeme ljetnih odmora, kada je potrošnja mesa i najveća tekom godine.
Najveći problem koji već dugo tišti domaće poljoprivrednike i nikako im ne da na zelenu granu jeste prekomjeran uvoz mesa, a situacija u ovom pogledu postaje sve kritičnija i u ratarstvu i voćarstvu.
Pjevačica Milica Pavlović je otkrila da je donijela odluku da prestane da konzumira meso još prije nekoliko godina.
Svi se mi nađemo u situaciji da imamo višak voća, povrća ili mesa. Ponekad kupujemo ili beremo iz naše bašte povrće i voće i da bi ga sačuvali od propadanja zamrzavamo.
Crijevne infekcije najčešće se javljaju ljeti, a određena pravila o kupovini, čuvanju i pripremanju hrane na visokim temperaturama mogu da vam pomognu da se zaštitite od njih.
Plate i penzije daleko odmakle od naših, a cijena hrane kao ovdje ili čak i jeftinije. U jednom gradu u Švedskoj, koje je površinski kao Banjaluka i sa skoro istim brojem stanovnika, u marketu kilogram špageta možete kupiti već za dvije marke, dok je litar ulja 5,4 KM.
Malo ko ne voli meso i povrće "s rešetke", ali često se dogodi da meso nije ravnomjerno pečeno, zavisno od toga kako je raspoređen žar.